Топола
59
svjete u Hrvatskoj. 1 ) Otkada se je pak Andrija sasvim izmirio s Belom, te ga uzeo za suvladaoca (1226.) prijeđe vladanje u Hrvatskoj na mlađega mu brata Koloman a, okrunjenoga već kralja Galicije. O vojvodi i banu Kolomanu može se reći, da je u Hrvatskoj vjerno izvršio, na što je bio prisegao. On uredi crkvene snošaje u Hrvatskoj, a dade sebi od oca podijeliti i naslov bana bosanskoga, gdje je upravo počeo vladati domaći sin vrijedni ban Ninoslav (1232.). Trebalo je ondje ugušiti cvatuće već bogomilstvo. Papinski legat Jakob polazio je tamo, da pripravi banu pute i bio je u prvi mak toliko uspio protiv bogomilstva, da je morao Koloman odustati od vojne na Bosnu. Ali kada se je za malo pokazalo, da je bogumilstvo ne samo u Bosni u cvijetu, već da je na sve strane provalilo i u Hrvatsku, dade sebi Koloman od pape sve moguće milosti podijeliti, da što jace udari na Bosnu. Vojska njegova morala se je uresiti sv. križem, a svaki križar imao je od crkve onakve oproste, kakovi se daju vojujućima za sveti grob. K tomu potvrdi papa Kolomanu Bosnu svečano, kako mu ju je otac dao. U tom je ban Ninoslav junački branio svaki pedalj svoje zemlje. Prije nego što se je taj rat svršio, umrije Andrija i naslijedi ga Bela 111. (TVA (1235. —1270.). On je stupio u jakoj muževnoj dobi na' očinsko prijestolje i nastojao prije svega, da šatre premoć plemstva, koja je zbog slabosti oca već tolika bila, da je plemstvo svaki čas moglo satrti kralja, ako ga ne bi slušao. H Hrvatskoj vladao je krjepkom rukom njegov mlađi brat, Koloman. On prevlada Bosnu i Hum i spravi ib pod svoje okrilje (1237.), te uredi opet crkvu bosansku po zakonima katoličke crkve. Koloman je nastojao uzvisiti svoje vladanje i time, što je btio prava siromašne spljetske nadbiskupije prenijeti na bogatu biskupiju zagrebačku, kojom je tada upravljao znameniti biskup Stjepan 11. Njemu i njegovoj crkvi zagrebačkoj namijeni, da bude prvostolna, kako je po pravu bila
1 ) I. Tkalčić: Preporod zagrebačke biskupije u XIII. vijeku. (Ead. jugosi, akad. XLL, Zagreb, 1877.). Monumenta historica Episcopatus Zagrabiensis saec. XII. et XIII. Edidit Joannes Bapt. Tkalčić. Vol. 111. 1873. i 1875.