Топола

65

sam krune, već pošalje svoga sina Većeslava, koga Ugri dragovoljno primile, te im zavlada pod imenom Vladislava. U to se između Karla Eoberta i Vladislava postavi. z,a..guca rimski papa Bonifacije VIII. Budući da se češki kralj nije pokoravao sudu papinu, zato_papa_ proglasi Karla Eoberta za jedinoga, pravoga i zakonitoga kralja Ugarskoj i Hrvatskoj. Sada istom nastane rat, te je kralj češki odveo svoga sina iz Ugarske, odnesav sa sobom i krunu ugarsku. Češki kralj preda na to krunu svomu savezniku O t ο n u bavarskomu (1305.), rođaku s Arpadovcima, jer mu je majka bila kći Bele 111. (IV.). Oto prispije u Ugarsku noseći uvijek krunu na glavi, da je ne izgubi. U ratu za prijestolje tražio je sebi domaćih saveznika, pak se je predao u ruke vojvodi erdeljskomu Vladislavu Lackoviću, koji ga, iznevjeriv mu se, uhvati. Oto se na to teškom mukom dokopa slobode i izmakne u svoju vojvodinu. Sada stane sebi krčiti put u Ugarsku Karlo Eoberto i bude ponovo okrunjen za kralja (1309.). Karlo, posve mlad vladar, mogao je vladati samo tako, da je puštao slobodne ruke možnim dinastima u Ugarskoj i Hrvatskoj. Pavao Šubić vladao je u Bosni i Hrvatskoj gotovo kraljevskom vlasti, a dijelio je svoju vlast sa svojim najstarijim, vatrenim, umnim i lijepo obrazovanim sinom Mladenom. Pavao je zapovijedao u svim gradovima primorskim, jedini je Zadar bio pokoran Veneciji. Kada se je u tom Venecija zavadila s papom i pala u domaće nemire, upotrebi tu zgodu Pavao pak osvoji Zadar (1311.). »Sada je početak propasti Venecije« pisalo se je i govorilo svuda, tako je potresao suvremenicima taj dogođaj. Slavni ban Pavao, koga su mnogo cijenili i pape i kraljevi, bio je sada na vrhuncu svoje moći, njegova je vlast sezala od jadranskoga mora do Drine. Venecija, ne mogući pregorjeti gubitak Zadra, započne rat na bana Pavla. Prije svršetka toga rata umrije Pavao (1313.) na veliku nesreću Hrvatske i roda svoga. Hjega naslijedi kao ban hrabri i odvažni Mladen. On ipak nije bio toliko obziran, mudar i ugledan kao otac njegov, pa ga s toga nijesu slušali Frankopani, Kelepići, Gušići, Kurjakovići i druga gospoda hrvatska. K tomu se je i Venecija izmirila s papom, pak su papinski plaćenici pod svojim vođom Dalmazijem, sada u službi Venecije vojevali na Mladena. Kroz dvije godine uzdržao se je

Br. Hoić: Povjesnica hrvatska. 111. izdanje.