Топола

Matija Korvin 11459.—-1490.1. Mnogi hrvatski velikaši ne priznaše Matiju za kralja hrvatskoga, ali se ne mogoše odmah ■složiti n drugom kandidatu. Tek onda, kada je već Matija predobro za se papu Pija 11. (Aenea Silvije iz roda Pikolomini) i primio u vazalstvo Stjepana Tomu Ostojića, kralja bosanskoga, ponudiše Hrvati, a i neki Ugri krunu tromomu caru njemačkomu F r i.d r i kri 111.,' kojega pače i okruniše u Bečkom Novom Mjestu krunom sv. Stjepana. U tom se već slijedeće godine izmiri kralj Matija s banom Ivanom Vitovcem, Nikolom Iločkim, Grorjanskim i ostalim Tođama hrvatskih nezadovoljnika. Za tih borba u Hrvatskoj i Ugarskoj prodirahu Turci sve smjelije na sjever i zapad. Gr. 1459. pade im u ruke znamenito Smederevo. Sada će pasti sva Srbija, onda Hercegovina (samosvojna od god. 1444. pod hercegom Stjepanom Kosačom), .jzatim Bosna, koju je i onako razdirao građansko-vjerski rat. Tamo je u to vrijeme naslijedio Tomu Ostojića sin mu S t j epan Tomašević (1461. —1463.), koji se također poput svoga oca stavi pod okrilje rimske stolice. Već druge godine njegova vladanja provali sultan Muhamed 11. sa 150.000 vojske u Bosnu. Nesretni bosanski kralj Stjepan Tomašević pobjegne najprije u svoj prijestolni grad Bobo va c zatim u I a j c e, a napokon se smiri u Ključu, gradu dobro utvrđenu na Sam. Bobovac pade Turcima u ruke izdajstvom Eadaka (Padakovica). Jajce se preda bez borbe, a Ključ iza junačke obrane, pošto su Turci prisegom obrekli kralju slobodu. Poslije pogaziše oni prisegu, te odsjekoše glavu posljednjemu bosanskomu kralju Stjepanu Tomaševiću u sultanovom taboru na O a r evompolju pred Jajcem. 1 ) Deset godina za padom Carigrada dozri eto Bosna za svoju propast, koju su najviše uskorile vjerske razmirice (J1463.). Iz Bosne, kao što poslije i iz Hercegovine, iseliše se mnogi plemići, a drugi se poturčiše, jedini seljak osta vjeran duši svojoj i vjeri kršćanskoj. Dok se je to događalo u Bosni, izmirio se je Matija s carem Fridrikom 111. god. 1463. u Š o p r ο n j u. Hapsburgovac Pri-

D Dr. Giro Truhelka: Geschichte und Denkwürdigkeiten von Jajce. Sarajevo, 1888.