Топола

sors (sortis, Plaut. Caes. 2,6, 28.) tis (abi. sorti, h Plaut. i Verg.), f. [l. sero] 1) zdrij e b, kocka; sortes, štapići, koje je dječak miješao i za onoga, koji je pitao orakuo, izvlačio; sreća, stihom, koji su se nalazili ili raskapanjem knjige ili vučenjem listića, a bili su iz kojega pjesnika n. pr. iz Vergilija, conjicere sortes in hydriam i samo conjicere ; s. alcjs dejicitur (se. in urnam), bacaju se komu zdrijebi; s. mea exit, ut s. exciderat; sortes miscere, ducere; Caere sortes extenuatas, Caere sortes attenuatae erant; * sortes sacrae; * sortes tollere; također -f zdr eb a nj e na lutriji, rerum sortes venditare. Odt. a) ždrebanje, ždrijeb, kocka, sorte ducere, izvući kocku; res revocatur ad sortem; sorte provincia ei evenit; extra sortem (bez ždrebanja) renuntiari; conjicere provincias in sortem, ždrebnti za p.; Caecilio sorte evenit ut etc., pala kocka; comitia suae sortis esse; sorte duci, ždrebanjem biti Izabran; (Just.) Ptolemaeo Aegyptus sorte venit, b) proročanstvo, koje se isprva ždrebalo na tablicama, s. oraculi; sors (rijek orakula) ad sortes referenda; sortes edere alcui; * dictae per carmina sortes; * sortes Lyciae, Ucijskoga Apolona; * tuas (Sibyllae) s.; * veteris Fauni volvit sub pectore sortem; (Liv.) neque responsa sortium ulli alii committere ausus. 2) meton., što je kome ždrijebom, sudbinom i nal. dopalo, a) dio na čem, navlast. u sud, sudbina, sreća, namjera, slučaj (sr. fors), in nullam sortem bonorum nata, Liv.; * Saturni sors prima = dijete; s. iniquissima; illacrimare sorti humanae; f civilium armorum; f incommodi, f hujusmodi; * nescia mens sortis futurae; * caeca; također * imutak, nasljedstvo, sorte beatior; soj, rod, stanje, stalež, prima, secunda, Liv.; * prior; non tuae s. juvenis; * aequali sorte vicarius; f homo ultimae sortis; * s. tua mortalis = nijesi bog, nego čovjek; prima s. inter sodales, najbolji prijatelj ; * sperat infestis, metuit secundis alteram sortem; gaude sorte tua; qui fit ut nemo, quam sibi sortem seu ratio objecerit, illa contentus vivat (Hor.); također * spol, rod, feminae, altera. b) što kome zapane, kao služba, posao službeni, nunquam afuit nisi sorte, radi službe; non pro sortis necessitudine ; s. comitiorum; ut suae quisqe provinciae sortem tueretur; s. urbana juri dioundo; quae duorum ante s. fuerat; Macedonia; * sunt quibus ad portas cecidit custodia (stari abi.) c) novci, što se uzaimlju na kamate, glavnica (opp. usura), sorte caret, sorsum = seorsum, gdje pogl. jedn. Cat. 20, 17. sorticula, ae, f. [dem. od sors] žarioa za ždrobove, jedn. Suet, Ner. 21.

sortilegus, adj. [sors i lego] gatalaoki, proročki, jedn. Hor. ep. ad Pis. 219.; -tus, i, m. gata lac. sortior, Itus sum. dep. 4. (pretkl. također -tio, 4. [sors] 1) žd r e b a ti, kockati se, inter se ; ždrebati o sto, kockom dijeliti, određivati, provinciam; judices; dicas; tribus; * talis regna vini. 2) ždrijebom dobiti, provinciam; insignes et imos; * locum. Odt. a) dijeliti, regnum in plebem, ii«.; * laborem; * periculum, b) (ponajv. u pret.) uopće: dobiti, zadobiti, mediterranea Asiae, Liv.; * amicum casu, o) birati, izabirati, * fortunam oculis; * subolem armento; * sortitus fortunam oculis; f matrimonium, partic. sortitus pasiv., Iždreban ; sortito, ždrijebom ili (Plaut. Hor.) na sreću. sortitio, onis, f. [sortitor] zdrebanje, provinciarum; aedilicia; s. judicum fit; sortitione (po volji) in aiqm animadvertere; -f- sortitiones judicum. sortito, pogl. sortior 2) o). sSrtitus, us, m. [sortior] = sortitio, ždrebanj e, uno s.; * quae s. non pertulit ullos, o koju se nije ždrebalo. Sosia, ae, m. [ZcouCa;] Sozija, ime robovima u komedijama Plautovim i Terencijevim. SosTlus, i, m. [Zuxsdoj] Sozil, grčki pisao historije, u 2. vijeku pr. Is. jedn. Nep. Hann. 13, 3. Sosius, Sozije, ime rimskomu plemenu, napose 1) C. Sosius, quaestor M. Lepida, pak i jedan konzul, koji se tako zvao, Q. S., vitez iz Picenske (Picenum) ; 2) Sossil, za Horacija na glasu knjižari i nakladnici, Hor. sospes, itis, adj. [ow?] (ponajvis. pjesnički i svečanije nego salvus) zdrav i čitav, sretan, sospites ad suos restituit, Liv.; s. ab ultima Hesperia, navis s. ab ignibus, juvenes nuper s., Hor. ; uopće : p o v olj an, sretan, cursus, sospita, ae. f. [sospes] spasiteljica, zaštitnica, na porodu Juno S., također samo illa vestra. S. sospitalis, adj. [sospes] spasonosan, Plaut. sospito, 1. [sospes] spasti, izbaviti, štititi, zakriliti, Plaut.; bona ope gentem, Cat.; suam progeniem, Liv. soter, eris, adj. [aiaxt]o\ spasitelj, izbavitelj. spadix, Icis, adj. [andSiQ mr k, * equi, mrkdvi. spado, onis, m. [andćiov] u škoplj enih, Liv. Curt. spargo, arsi, arsum, 3. [srodno sa artstgwj sipati, prskati, nummos populo; venena = ljude trovati; f spargi venenum in tres; qui

996

sors—spargo