Топола

tudo sustentatur notitia sui corporis; illa orationis suae cum scriptis alienis comparatio non mediocris contentionis est; justitiae primum munus est, ut ne cui quis noceat; nisi lacessitus injuria; deinde ut communibus pro communibus utatur, privatis ut suis, svojo m 0s oh inom, Cio. ojf. 1,7, 20.; hanc ob causam maxime, ut sua tenerentur, res publicae civitatesque constitutae sunt, Cie. 0ff.2, 21,73.; Cart. 3, 5. erat Dareo mite ac trectabile ingenium, nisi suam naturam plerumque fortuna corrumperet (suam se ne odnosi ni na Dareja, ni na fortuna, viego se njim označuje vlastiti, osobiti značaj svakoga čovjeka); tako 1 sui, šibi, se sa ipse i bez njega, judicium hoc omnium mortalium est, fortunam a deo petendam, a se ipso sumendam esse sapientiam, da od samoga sebe uzimati valja Ud.; amicitiae non modo fautrices fidelissimae, sed etiam effectrices sunt voluptatum tam amicis quam sibi. 2) pregn. a) svoj, habere s. numerum; suo Marte pugnare, na svoj način; suo anno consulem fieri, godine zakonom određene, tempore suo, u pravo vrijeme, doba, factus est consul sibi (za se) suo tempore (u zakonito vrijeme), rei publicae paene pernicioso; suo jure gl. 1. jus 2); * non suus, o onom, što nije po naravi, non sua poma, lacrimae per ora non s. fluxerunt, b) zgodan, prikladan, povoljan, koristan, suo loco pugnam facere, na zgodnu mjestu ; uti populo suo, osvojili narod; aestu suo Locros trajecit; * ventis iturus non suis; * sua flamina; * vere suo; suo maxime tempore atque alieno hostibus bellum incipere; alqm suum, Italiam suam facere, za prijatelja dobiti, ali također alqm suum facere, kupiti; * sui dii. o) sam svoj, svoj gospodar, (Plaut.) ancilla nunc sua est; in disputando s. esse poterit, ne povodeči se za drugima; * vix sua erat, pri sebi, pri pameti. Sybaris, is, [2vfiuqi;] Sibaris, 1) m. rijeka u Lukaniji, s. Si bari, Ov. 2) f. grad na rijeci Sibarisu, razoren g. 010. pr. Is., a g. 443. nanovo sagrađen i nazvan Thurii, na zlu glasu radi raskošnosti. Odt. supst. Sybaritani, orum, m. Sibarani, Jusi. b) Sybaritis, Idis, f. [ZvfiaQirie\ ime jednoj bludnoj pjesmi, Ov. Sychaeus, i ,m. Sihej, muž Didonin, Verg. Ov; također kao adj. Sihejev, Verg. SycSlfttronldae, arum, m. [nuxovi latro] smokvokradice, za šalu Izmišljen narod, jedn, Plaut. mit. 1,1, 43. sycophanta, a e,m. [avxmpuvrifa] s ikof anta, (Com.) lakom i lukav tužilac, pletkaš, var alica i prevarljiva ulažica. sycophantia, ae, f. [avxo<fnvzlu\ (Plaut.) pletke, prijevara, također pl.

sycophantiose, ado. [syconphantia] (jedn. Plaut. Ps. 4,7,113.) pletkaški, lažljivo, prevarIjivo. sycophantor, 1. dep. [sycophanta] (Plaut.) p Vetite snovati, prijevare izmišljati, hoc me s. pudet; huic sycophantae (protiv itd.J. Syene, es,/. [Zvrprj] Sijena, grad u gornjem Egiptu. Odi. Syenites, ae, m. [Svr/vlrijt] Sijenac, sijenski, Ov. Sygamhri, Sylla etc. gl. Sigambri etc. syllaba, ne, f. [ avV.aprj ] slog. syllabatim, adv. [syllaba] na slogove, slog po stog, jedn. Cic. Alt. 13, 25, 3. ■f syllogismus, i, ni. [avU.oy Lapis] silogizam, logički zaključak. Symaethus, i, m. [Z-vfj.aL&og\ Simet, rijeka na otoku Siciliji, Verg. Odt. 1) -tis, idis, /. nimfa rijeke S., Ov. 2) -theus, [ZvpaC&uos], -tliius, adj. simetski, Verg. Ov. symbola (sumb.) ne, f. [avpfioXti] (Com.) prilog (u novcima za zajedničku gozbu) symbolam dedit, cenavit; edere de symbolis; prenes., o ba. tinama, Plaut. symbolum, i, n.i -lus, i, m. [avfifSolov] biljega, znak, Plaut. Just. symphonia, ae, f. [av/xgxoviu] simfonija, skladna muzika, konoer at, također pl. (Hor.) s. discors, neskladan zveket na žicama. Symphoniacus, adj. [avfnpioviaxug] muzikaški, pueri, servi, homines s., muzikaši. Symplegades, dum, f. [2vgn).riyuste, sudarajući se] dva mala kamenita otoka (kasnije Cyaneae nazvana) kod Bizanta, koji su po priči jedan o drugi udarali i sve, šio između njih proći htjelo, zdrobili, dok nijesu, otkad je Argo između njih preplovila, postali nepomični, Ov. symposium, ii, n. [avpnoaiov] simpozij, gozba, ime jednomu spisu Platonovu, jedn. Nep. Alo. 2, 2. synSpothnescontes, [awano&vrinxovTtg] sinnpotneskonti, zajednoumirući, naslov komediji Difilovoj, jedn. Ter. Ad. prol. 6. synedrus i, m. [(Tuveđgog] vijećnik u Maćedoniji, jedn. Liv. 15, 32, 1. Synephebi, orum, m. [livvćiprjPoi.] Sinefebi, mladići drugovi, naslov komediji Slaoija Ceoilija. syngrapha, ae, /. [avyyguipri] pis m o, zadužnica, mjenica, facere syngraphas cum alqo, uzeti od koga mjenicu, tanquam ex syngrapha agere cum populo; cum inanibus s. syngraphus, i, m. [<svyyi>cupog\ (Plaut.) 1) pi smeni ugovor. 2) putni list. Synnhda, orum, n. [ni Zvrvađa] Si nada, grad u velikoj Frigiji ; adj. -densis, sinadski.

1045

Sybaris —Synnada