Топола

hostes; * apros in plagas, tjerati ; * inertes in proelia; * pectore montem; * frumenta, turati ispred sede (o mravima) ; * prenes., dies truditur die, jedan dan gura drugi; (Ter) fallacia alia aliam; napose * o biljkama i slio., tjerati, čini I i stat i, pupiti, pampinus t. gemmas; gemmae t. se, probijaju. 2) tp. tjerati protiv volje na što, ad mortem, in arma trudi: in quae (comitia) omnibus invitis trudit noster Magnus Auli filium, tura naprije d. Truentinus, adj. truentski (Truentum grad u picenskoj zemlji). trulla, a e,/. 1) crpalo, kutlača, kojom se vino sipalo iz vrča (crater) u Čaše. 2) žeravnioa na podobu kutlače , jedn. Liv. 87, 11, 13. trunco,- 1. [2. truncus] okresati, pbdrezati, osakatiti, ckrniti, simulacra. Liv.; -j- corpus; -f- partem corporis; * olus foliis, lj ustiti lišće. 1. truncus, i, rn. 1) d.ebl o, arborum trunci; (Verg.) trunci induti hostilibus armis = tropaea; * truncis nata gens, divlji, stanujući jošte u dupljama; u pril., ipso t. (aegritudinis) everso, jedn. Cio. Tuso. 3, 34,83. 2) o čovjeku, trup, trunco magis toto se ipso moderans ; po tome kao što u nas: klada, o i j ep a c, o Čovjeku bez sroa, razuma i talenta , quid interesi motu animi sublato inter hominem et truncum aut saxum ? 2. truncus, adj. 1) sakat, krnjav, corpus; f arhor, okresano ; * frons (Acheloi amnis), šut, šušav; animalia t. pedum, bez itd.; *tela, razlomljeno; * pinus manu, okresan; * naves, odrezani ; * manus (u patuljka) kao da je sakata. 2) tp. tako reći osakaćen, krnjav, urbs i sine senatu, Liv. b) * nepotpun, quaedam t. suis numeris. truso, 1. [intenz. od trudo] gurati, jedn. Cal. 56, 6. trutina, ae,/. [rgvtuvr]] vaga, tezulja, u pril., quae non aurificis statera, sed populari t. examinantur; (Hor.) Romani pensantur eMam scriptores t. trux, trucis, adj. opor, hrapav; grozan, strašan, ljut, divlji, mrk, oculi; * -j- vultus; * visus; ingenium; sententia; * inimicitiae, ljuto. 2) o glasovima: divlji, hrapav, strašan, cantus; * classicum; f vox; •flaeto cantu aut truci sonore; oštar, grozan,* Boreas; * Eurus; * pelagus, tryblium, ii, n. [j qv[P.Cov\ (pretkl.) zdjela, plit i o a. tu, gen. tui (tis, Plaut.) dat. tibi, aco. te, (ted, Plaut.) abi. te, pii. vos, vestrum ili vostrum (prelkl. vestrorum, vestrarum) (od ili između

vas) i vestri (vas), vobis, vos, vobis, pron. pers. drugoga lica: ti', sebe, se (u kosim padežima, ako se odnosi na isti subjekt tu), pdjačdno česticom te, tute, tete, u kosim padežima cesticom: met, vosmet, (Ter.) tutemet; u prijateljskom razgovoru u drugom dijelu rečenice, da se naglasi poziv, sperne puer neque tu choreas, Horosb. u gnomskim rečenicama, kad se što propisuje, tu pulmentaria quaere sudando, tu nihil admittes in te formidine poenae, Hor.; napose tibi kao dativ etički, alter tibi descendit de Palatio ; * u pojačanu smislu, „samo teb i“, pubes tibi crescit omnis; vos stoji kadšto kod kolektiva u sing., vos, Romanus exercitu, ne destiteritis, Liv.; ako se od više nazočnih ili koji bi morali biti nazočni samo jedan poimence spomene, vos vero, inquam, Attice, Cie.; * vos, o Calliope, precor etc. Inatim, adv. [tuus od tu] na tvoju (na svoju), Plaut. tuba, ae, f. truba, kojom se davno znak vojnicima, ali su se njom služili i kod vjerskih svetkovina, kod igara kazališnih i kod sprovoda (sr. Verg. Aen. 11, 192. Hor. sat. 1, 6, 43. Verg. Aen. 5,113. Hor. ep. ad Pis. 220.), signum datur tuba,; tuba revocat milites; (Tao.) cornua ac t. concinuere (u boju); * clangor tubarum; tp. (rijetko) začetnik, t. belli civilis, Cie. fam. -6, 12, 3. 1. tuber, eris, m. gu r a ča, vrsta jabuka, Suet. 2. tuber, gris, n. [tumeo] ghra, grba, dtdk, micina, u pril. {Hor.) velike pogrješke [sr. verruca; u jeziku novoga zavjeta, greda, brvno (opp. ~trun“; sr. Math. 7. 8)]. tubicen, inis, m. [tuba-cano] trubač. tubilustria, orum, n. [ičbs,-\ViSiro\tubilustrij e, svetkovina čišćenja žrtvenih truba, svetkovina truba, trubbČišće, Ov. f ttibulatus, adj. [-}- tubulus, cjevčica, dem. od tubus, cijev] cjevnat, išupljen. tuburcinor, dep. 1. (pretkl.) lakomo gutati, sipati u sebe tueor, 2. [perf. tuitus sum, mlađe tutus sum samo Sali. Jugurth. 74, 3., obično mj. toga tutatus sum od tutor; pretkl. (Cal.) također u prvom značenju tuor, dep. 3.; starinski tueo, ere, u Cio. legg. 3,3, 7. censores vectigalia tuento] g l e d a ti, paziti na što, promatrati, naturam; * transversa, * acerba (adv.) t. 2) tp.a) motriti, promatrati, jedn. Oie. Att. 13, 49, i.', paziti na što, quod cuique tuendum est, Verg. Aen. 9, 175. h) zauzeti se, zauzimati se za, štititi, čuvati, sačuvati, alqm; oppidum; castra; impedimenta; Italiam; fines ab incursionibus hostium; * fi-

1091

Truentinus—tueor