Топола

Telio, vglli, vulsum (volsum), 3. 1) * čupati, skupsti, štipati, alcui barbam gl. barba; aurem (za uho, da se sjeti zaboravljenoga); vellere (vucaii) coepi et prensare manu lentissima brachia, nutans, distorquens oculos ut me eripei’et. 2) pregn. iščupati, Izvaditi, istrgati, emblemata ex patellis; -j- telum; * capillos; * poma, brati; * pilos caudae equinae; * hastam de cespite, * postes a cardine; -j- velli, dati sebi kosu čupati; napose (Liv. Verg.) v. signa, bojne znakove (zastave) povaditi iz zemlje, krenuti na put sa zastavama; * o pčelama, castris signa ; v. vallum, povaditi palisade i tako razvaliti nasip, munimenta. Liv. Tellus, eris, n. 1) vuna. * vellera lanae; * vellera trahere digitis, presti; o stvari, sličnoj vuni, * v. tenuia, svilena pređa; * lanae vellera (tanki, rijetki oblaci, runca [ n.)] per caelum ferri. 2) koža s vunom, ovčje runo, runo, Verg. Ov. (sr. pellis). 3) koža životinjska s dlakom, * leonis; * cervina; * vellera ferina, Telo, 1. [Yči\\xva\zagrnuti, pokr iti, z d st irati, oviti, caput; capite velato filo; (PLaut.) manibus velatis orare (sr. velamentum); -j- corpora usque pedes carbaso; * velati ramis oratores; * antennae (o jedrima)-, -{- solium amiculo; * quae (vestis) etiam crura velabat; velatus amiculo; * velare tempora myrto oviti; * capita amictu; * palatia sertis; * delubra fronde, uresiti; * quem duplici panno patientia v.; velati accensi, lako odjeveni ; sr. accensi; u pril. (Tac.) zatajivati, sakrivati, primas adolescentis cupidines; odium fallacibus blanditiis; externa falsis armis. velocitas, atis, f. [velox] hitr o st, brzina, okr etno st, velocitate ad cursum valere; pl. non velocitatibus res magnae geruntur; corporis, equi; •{- famae; -j- occasionum; -j- in rebus efaciendis; f o govoru, immortalem illam Sallustii v., brzi prijelazi u pripovijedanju. velociter, adv. s komp. i sup. [velox] brzo, hitro, naglo. velox, bcis, adj. s komp. i sup. brz, hitar-, okretan, juvenes, pedites velocissimi; -j- velocior spes est; * navis; * jaculam; * cervus; * procella; * oculus; * victoria; * horae, brze; * toxicum, brz, ljut; nihil est animo velocius; * animus sine corpore, krilat, u oduševljenju ; * velox mente nova, u brzu oduševljenju ; -J-stilo velocissimo decurrere materiam. velum, i. n. 1) [mj. * vel-lum od veho] jedro, velis artnamentisque; dare vela in altum, * profundo, odjedriti, jedriti ; * v. facere, jedra razapeti = punim vjetrom ploviti, u Oic. Tusc. 4,4, 9. u govoru brzo napredovati; vela Seri

= pandi, Cio. Verr. 5, 3 i, 88.; u pril., dare vela ad id, unde alquis flatus ostenditur; vela dirigere ad alqm locum; vela orationis pandere, slijediti koga u govoru; vela contrahere ; * vela dare famae; * nautica; * turgida; * tumida; u posl. velis remisque gl. remus; također (Plaut.) remigio velo que. 2) pokrlv do, zastor, platno, * nivea, kao snijeg dijela pokrivala šatora; tabernacula carbaseis intenta velis; -J- velis candidis dignum dare; velis amicti, non togis, veoma širokim plaštem, o mekoputnim kićenim muževima; -{-uxor discreta velo; -}- praetenta foribus vela; \ platno razapeto nad kazalištem, da hrani od sunčane žege; u pril., quasi velis obtenditur natura. vel-tlt ili vel-uti, konje., korel. i apsl., (jednako) kao , kao što, upravo (baš) kao što, v. in cantu et fidibus, sic etč.;' veluti pecora; * često u pbređenju naročito a) kao na primjer, h) u pril. (rijetko u klas. prozi), v. hereditate relictum paternum odium, c) velut si konj., kao da; kadšto sa slijedećim ita; samo velut = velut si, ponajv. pjesn.; Liv. 23, 18, 14, 21, 8,6., i u Sali. Jug. 53, T. strepitu, velut hostes adventarent, alteri etc. vemens gl. vehemens. vena, ae,/. 1) žila, žila krvarioa, venae et arteriae a corde tractae; venam incidere alcui, (Tao.) venam aperire, * ferire; žila kucavica, si cui venae sic moventur, is habet febrem ; -J-venas tentare, pipati komu bilo ; također kao sijelo životne snag/fy(Hor.) deficient inopem v. te; prenes., a) vod e na žila , * fecunda v. aquae (u prilici); -j- cuniculis venae fontis intercisae sunt atque aversae; -j- largas aquarum venas aperit, b) f žila u drveta, ut quisque ramus intumuit, si vim ferri adhibeas, pavent. c) ko v n a žila; aeris, argenti, auri; (Tac.) nullam Germaniae v. argentum aurumve gignere; * venae silicis; * hiantes, pukotine. 2) tp. a) unutarnjost, žile, srce, periculum in venis (u srcu) rei publicae; * vulnus alit venis (o Didoni); venas (osobitosti, bitno stanje, narav, značaj, b'ilo) cujusque generis, aetatis, animorum tenere (o govorniku), b) duševni darovi, napose: žica pjesnička, pjesnički dar, * benigna ingenii; * dives, venabulum, i, n. [venor] lovno koplje, lovačka sulica. Tenafrum, i, n. Venafar, grad u Kampaniji, na glasu s izvrsna ulja. Odt. -frauus, adj. venafar sk i, venafranski. veniillcius, [venalis], adj. -j- na prodaju, familiae (robovi); (Aurei. Viet.) funis; klas. supst. trgovac robljem (ili robija). venalis, adj. [venus ili venum] na prodaju, hortos habere; urbs; res publica; (Hor.) xner-

1122

vello—venalis