Топола

Arganthus, i, m. [’Agyavthovwv opoy] Argant, gora u Bitiniji. Argei, orum, m. Argeji 1) 24, crkvice u Rimu, gdje su 16. i 17. marta pontifici žrtve pomirbe žrtvovali, LAv. Ov. (Valjda po ~Argivoima“ tako prozvane, koje su žive uzidali, da građevine utvrde.) 2) čovječji likovi od site, koje -su vestalke svake godine 15. maja s mosta ,pons sublicius* bacale u Tiber, Ov. (Uspo-mena na čovječje žrtve). argentarius, adj. [argentum], upr. od srebrn; novčani, cura, inopia, auxilium. Goni.; tabernae mjenj ačnice. Odatle supst. A) argentarius, ii, ni. novčar, mjenjač. B) argentaria, ae, f. a) sc. taberna mjenjačnica, b) se. ars mjenj aštvo, novčani posao, argentariam facere mjenjačnicu otvoriti, argentaria dissoluta zatvoriti, c) se. fodina srebrni rudnik. argentatus, adj. [argentum] srebrom okovan, milites, sa štitovima srebrom okovanim; trop. (Plaut.) querimonia, pones i s tužbom i novce. argenteolus, adj. [demin. od argenteus] fino od srebra izrađen, Plaut. argenteus, adj. [argentum] 1) srebrn, vas, aquila, poculum; argenteus sc. denarius srebrn denar, srebrnjak, Tac.; (10 asa, u Augnstovo vrijeme upravo 40 nč.) plur. pro argenteis decem aureus unus valeret, LAv. 2) u nepravom smislu a) (Com.) amica argentea = prodana; salus argentea (pozdrav novčani) = novac, b) posr eb r en, srebrom dkovdnili Iskićen, scaena; aurea atque argentea Samnitium acies, o) * f srebrn a'st, bijel kao srebro color; anser;-niveis argentea pennis ales; fons. nitidis argenteas undis = Argenteus, i, m. Argentej, rijeka u Galiji narbonskoj, sada Arge lik d) od srebrnoga vijeka proles. ArgeutSratus, i,/. Argentorat, grad u gornjoj Germaniji, sada Strassburg, Eutr. Odatle Argeiitoratensis, adj. argentoratski, Aurei Viet. argentum, i, n. [ayyvQos] 1) srebro, factum izrađeno srebro, infectum neizrđđeno ; signatum kovano srebro = srebrni novac. 2) izraoi od srebra a) srebrno p osude, sre b r nin a, aspiciebat plenum artis argentum; * ridet argento domus; purum bez slika; caelatum; ad vescendum factum stolna srebrnima, b) srebrni novac, novac uopće, argento parata mancipia, Lio. ; argentum creditum solvere; argentum multatitium globa. 3) -(• argentum vivum živo srebro, živa. Argiletum, i, n. Argii et, kraj u Rimu, gdje su obrtnici i knjižari robu svoju prodavali; odatle Argiletanus, adj. argiletski.

Argilius, ii, m. Argili je, ljubimac i izdajica Pauzanijm, rodam iz Argila u Traciji. argilla, ae, f bijela glina, lončar sk a zemlja. Arginussae i Argiuusae, arum, /. Ar ginu se, tri malena otoka kod Ej olide. na glasu s bitke od god. 406. pr. Is. Argo, us,/, \jAoyu>] Arga, brod, na kojem su Argonautae, arum. m. [Ao /ovavi ai.\ A rg op l o v o i, junaci pod Jazonom plovili u Kolhidu po zlatno runo. Odatle * Argous, adj. argoski , argoplovački. Argos, n. (samo u nom. i acc.) inače Argi, onim. n. Argos, 1) pokrajina poslije Argolis zvana u Peloponezu i glavni grad ove pokrajine, aptum equis, Hor. Odatle a) * Argeus, [i/u-tmcj i Argirus, adj. argivski pak Argivus * uopće grčki, augur = Amphiaraus; colonus = Tiburtus, utemeljitelj tiburski; * snpst. Argivi, onim, m. Argivci= Ch-ei. b) Argolis, jAoyolij * adj. = Argeus. Odatle * f Argolicus, adj. {Ayyohxos] ar gotski, i uopće = grčki, c) Argus, adj., Plaut. = Argeus. 2) Argos Amphilochium, grad u Epiru. argumentatio, ouis. f. [argumentor] dokaz io a n j e. argumentor, 1. depou, [argumentum] 1) intranz. dokazivati, dokazati, rem argumentando dubiam facis; jure an injuria caesi sint, argumentari licet; 2) tranz. aliquid, ne sto kao dokaz navesti, ego illa non argumentabor; multa in eam partem probabiliter argumentatus. argumentum, i, n. [arguo] sve, čim se što razjašnjnje ili predočuje pismeno, usmeno, umjetnički, daklem l) građa, sadržaj, dabit argumentum epistolae; orationis, fabulae, comoediae. tragoediae; argumento fabulam serere uplećući gradu, dijalog stvoriti jedinstven, Liv.; ex ebore diligentissime perfecta erant argumenta in valvis mitske slike (hasrelieji) ; ■f o predmetu slikarstva, * tlcalaštva; scribendi argumentum habere; nascitur epistolae argumentom; versari in uno argumento. Odatle a) građa u pjesmu izrađena: gluma, komad, explicare argumenti exitum; hoc argumento,?« toj basni, Phaedr. Odatle trop. prizor, lažna komedija, nocturnum hoc fictum et compositum argumentum = fabula hujus noctis, b) prava sadržina, nullam epistolam ad te sino absque argumento ac sententia pervenire; nullo argumento proposito scribere; non sine argumento maledicere ne posve bez prividne istine; tabulae novae quid habent argumenti, nisi etc. što im je drugo sadržina, nego Ud. ? 3) dokaz, razlog, argumento sit clades Romana; argumentom ducere, sumere, elicere ex aliqua re; pro argumento aliquid sumere; bre-

106

Arganthus— argumentum