Топола

auguralis, adj. [augur] augurski, libri; insignia; cena auguralis čast,kojom je novi augur ■počastio svoje buduće drugove; supst. augurale, is, n. šator vojskovođin, gdje se augur ovalo, Tac. auguratio, onis, f. [auguror] proricanje , ex p asseribus, ”Oic. augurato, gledaj auguro. auguratus, us, m. [augur] augurat, dostojanstvo i čast augura. augurium, ii, ■«. 1) augurij, opažanje i tumačenje znakova po ptičjem tijelu, što su augur i vršili (sravni auspicium), capere; augurium salutis za mira augurij o tome, smiju li se bogovi moliti za dobro i spas države. 2) zlamenje, koje se auguru javi, osobito ptica, auguria auspiciaque; augurium accipere primiti za dobro; -J- augurium alicui fit, -j- augurio laetus. 3) uopće: proročanstvo, rerum futurarum, * conjugis. Odatle a) sl ut nja, inhaeret in mentibus quasi saeclorum quoddam augurium futurorum; augurium animorum suorum, b) * proroštvo, dar ili duh proricanja, laetus Apollo augurium citharam que dabat; non augurio posse depellere pestem, augurius, adj. [augur] = auguralis, augurski, jus, Cio. augiiro, 1. 1) zlamenj a opažati i tumačiti, sacerdotes vineta virgetaque et salutem populi auguranto. 2) po slije opaždnj a zla me nj a posvetiti, res; locus auguratur, augurato po učinjenu auguriju, Romulus augurato urbe condenda regnum adeptus est; quum augurato liberaretur Capitolium. 3) preneseno: ogledati se, njuškati kao augur. Plaut.; napose a)(rijetko) proricati, cui qui dem utinam vere, fideliter, abunde ante auguraverim ; b) slutiti što, si quid veri mens augurat. Verg. augiiror, depon. 1. 1) intranz. augur ovati, augurij e priređivati, opažati i tumačiti. 2) tranz. a) ispitavši zlamenj a proricati, gatati, Calchas ex passerum numero belli Trojani annos auguratus est; alicui ex alitis involatu, b) uopće: proricati, proreći, alicui mortem, o) slutiti, naslućivati, quantum auguror conjectura, opinione; f bella civilia mentibus; f certam spem victoriae. Augusta, a e,/. [Augustus] Augusta 1) za carstva časno ime careve žene, (aV i sestre, majke, kćeri), kao hrv. Njezino Veličanstvo, carica. 2) ime više gradova n. p. A. Taurinorum, sada Turin, A. Vindelicorum sada Augsburg. Augustalis, e, adj. [Augustus) Augustov, što potječe od cara Augusta, ludi, igre, Augustu na slavu'obavljene 12. oktobra; sodales IM sacerdotes Augustales, i samo Augustales, sve-

censtvq od 23 članova Augustu na čast od Tiherija osnovano, Tac. Augustani, ili Augustiani, orum, m. [Augustus] Augustovoi, vitezi, koje je Neron popisao, Tac. Suet. auguste, adv. s komp. [augustus] časno, smjerno i časno, dicere de religione, consecrare Liberum. Augustodunum, i, n. Augustodun, grad edujanski u lugdunskoj Galiji, sada Autun, Tac. 1. augustus, adj. s komp. i sup. [auguror] bp aždnjern ptica svet, posvećen; uopće: častan i uzvišen, veličanstv en, locus; Eleusis; templum, vestis; habitus formaque viri, * moenia; * tectum; * sedes o košnici. 2. Augustus, i, m. (u grčkom prijevodu atfiuarog) časno ime K. Juliju Cezaru Oktavijanu, što mu ga je dao senat na prijedlog L. Munaeija Planka 27. god. pr. Is. Kad je naime ovo postalo naslov (kao što od Caesar = cesar i i car, od Karl = kralj), primilo je značenje ~oar,“ „veličanstvotakođer Perpetuus Augustus, Autr. Odatle Augustus, adj. augustski, Augusto v, što potječe od Augusta, * pax Augusta, mir koji je August povratio; * domus; -j- mons. 1. aula, ae,/. [auli;] 1) dvor i ste, obor; * = atrium, lectus genialis in aula est, Hor.; * o orku (orcus): ulaz u podzemlje. 2) palača, carski dvor, * aula invidenda, * aulai in medio libabant pocula Baccho; * illa se jactat in aula Aeolus; * matičnjak, aulas et cerea regna refingunt, Odatle trop. a) kraljevsko, knezevsko do stojanstv o, auctoritas aulae; (Tac.) potiri aula graditi se dvoraninom b) f kao u nas dvor, to jest, ljudi, koji su okolo vladara, prona in eum aula Neronis; divisa et discors aula erat tacitis in Drusum aut Germanicum studiis. 2. aulS, = olla lonac, Plaut. aulaeum, i, n. [aiUnia] zavjesa, zastor, a) za krevet i sobu, aulaeis jam se regina superbis aurea composuit superba, Verg. b) baldakin, sukno razapeto ispod stropa u sobi, pauperum cenae sine aulaeis et ostro, Hor.; interea suspensa graves aulaea ruinas in patinam fecere, Hor. o) zastor u kazalištu, koji su na početku igre spuštali dolje, a na koncu ga dizali u vis aulaeum tollitur diže se, * aulaeum premitur spušta se. Odatle * intexti tollunt aulaea Britanni grimizni zastor s utkanim Britancima diže se, Verg. (po našem shvatnnju, spušta se.) Aulerci, orum, m. Aulerčani, narod u sjevernoj Galiji, razdijeljen na četvero: 1. Aul. Brannovices blizu Edua, 2. Aul. D iablintes u pokrajini la Main, 3. Aul. Cenomani na jugoistoku Dijnblintima, 4. Aul. Eburovices, gdje

132

auguralis—Aulerci