Топола

ab-sum, abfui ili afui, abesse (k tomu i abforem ili aforem; abfore ili afore; abfuturus ili afuturus.) 1) ne biti tu, ne biti ovdje, udaljen biti od —, nenazo can biti, izbivati (protivno adesse), afui magnam partem tui consulatus; s praep. ab, ex, in: ego te afuisse tamdiu a nobis dolui; a domo; ab urbe; ab oculis; nunquam ex urbe is afuit; ego afuisse me in altercationibus fero non moleste; samo s abi.: et domo absum et foro; aberat Athenis; ovako apsol. dalelw biti od domovine = prognan biti, nulla lege; premes. a) abesse alcui, ne pripomagati, ne pripomoći, ne koristovali, ne biti od koristi (razlicno od deesse alcui, ostaviti koga na cjedilu; protivno adesse alcui, defendere alqem), facile etiam absentibus nobis (bez naše pripomoći , bez nasl veritas se ipsa defendet; * ne longe tibi Juppiter absit; tako i: si id non fecissent, longe iis fraternum nomen populi Romani afuturum, b) n edo s taj at i, pr emankati, nemati, ne nalaziti se (razlicno odj deesse nemati, što je potrebno, a za njim čeznemo) hoc unum illi, si nihil utilitatis habebat, afuit, si opus erat, defuit; isto bono utare, dum adsit, cum absit, ne requiras; aberat illa tertia laus, quae permoveret animos; quum omnia subsidia vitae abessent; Gracchus fraudem et sermoni et rei abesse credidit; ante Livii tempora historia literis latinis afuit; abest historia a literis nostris. * 2 Daleko biti od, udaljen biti od —; mjera na pitanje „kako daleko ? u meće se ili u ace. ili u nbl.: Zama quinque dierum iter (ili itinere) a Carthagine abest. Adrumetum abest a Zama circiter millia passuum trecenta; Ariovisti copiae a Romanis quattuor et viginti milibus passuum aberant; Vetidius bidui spatio abest ab eo; a quibus aberam biduo; longe, multum; propius abesse bliže biti; frumenta non multum absunt a maturitate. Ovako i o stvarma apstraktnim : mors certe a senectute non potest longe abesse; longe a spe; procul seditione; ille longe aberit, ut credat, ne će tako lako vjerovati; -j-paupories immunda procul absit. Amo ide netičnaporaba: haud multum Hi neque multum, non longe, paulum (no ne parum), minimum i nihil abest, quin . . . malo treba da ne; umalo ; gotovo toliko, da ne: neque multum abfuit, quin etiam castris expellerentur, malo da nijesu bili iz tabora istjerani ; umalo bili bi iz tabora istjerani; nihil abest, quin sim miserrimus, gotovo sam itajbjedniji ; amo ide i konstrukcija: tantum abest, ut .... ut .... doslovce: toliko Je udaljeno od toga, da .... da ... ~ gdje se kaže, da je stvar od mogućnosti toliko udaljena, da se baš protivno zbiva. Kadšto je dodan još i ab eo.

Tantum abest ut . . . ut . . . najbolje se prevodi sa : ne sa m o da ne ... pa če n. p. tantum abest, ut amicitiae propter indigentiam colantur, ut ii, qui opibus et copiis sunt praediti, minime alterius indigeant; ne samo da se prijateljstva ne goje od potrebe, pače oni, koji imaju svega dosta, najmanje trebaju drugoga. Katkadj se drugomu ut dodaje etiam, quoque, contra; no potius dolazi samo u auJctl b. Alex. 22., gdje je i personalna konstrukcija neobična: milites nostri tantum afuerunt, ut —, ut potius . . . Mjesto drugoga ut dolazi indikativna rečenica, qua in vita tantum abest, ut voluptates consectentur, etiam eruas, vigilias, sollicitudines perferunt. Napose još a) udaljen = biti bez čega osob. nepovoljna, a culpa, a reprehensione, a scelere, a vitiis, a molestiis ; a cupiditate pecuniae, Nep. * dolori, zaboraviti hol; ovako i: carnifex vero et obductio capitis et nomen ipsum crucis absit non modo a corpore civium Romanorum, sed etiam a cogitatione, oculis, auribus; * absint et picti squalentia terga lacerti pinguibus a stabulis; * apsol., absit invidia verbo, b) hotimice udaljen biti, ne hiti dionik, nesklon biti, ab hoc concilio Remi, Lingones, Treviri afuerunt, ustegli se; primores jam diu publicis conciliis aberant; a bello; a periculis; a consilio fugiendi, o) ne priliko vati. ne dolikovati; ne hiti prema, scimus enim, musicen nostris moribus abesse a principis persona; a consuetudine somniorum; d) ne doma sati, ne sezati , * virtute alejs; -J- a nitore Ciceronis, ej' razlikovati se od čega, non longe a scelere; također niz i hiti ocl, neque ulla re absumus a natura ferarum; longe te a pulchris abesse sensisti; longissime a te; multum ab iis. absumedo, inis,/, [absumo] prozdiralo, riječ skovana od Plauta, da bude nalik na riječ sumen (svinjsko vime, što bijaše Rimljanima fino jelo): quanta (veniet) sumini absumedo, quanta callo calamitas, ab-sumo, sumpsi, sumptum, 3. oduzeti, ali rijetko ; obično 1) potr ošiti, poha roit i, pr usipat i, p r o s u t i, o stvar ma, frugum alimenta, vinum, pecuniam; rebus maternis atque paternis fortiter absumptis, Hor.; ovako tempus, diem: ne dicendo tempus absumam; tempus consultando, quattuor horas dicendo; * si tamen absumo decipioque diem. 2) a) o stoarma: uništiti, uništavati , si corpus clade horribili absumptum extabuit; urbem flammis; b) o čeljadi : -pogubiti, po m or it i, proelium multos utrimque absumit; nisi mors eum absumpsisset; * alqm. ferro, smaci: absumi poginuti, p reni in uti, umrijeti, absumi veneno, fratres morbo absumpti; lacrimis absumitur; apsol.

10

absum—absumo