Топола

sinj enj e; emancipare filium alicui in adoptationem; dai’e filium in adoptionem; ascire aliquem in ili per adoptionem = adoptare posiniti; asciscere in imperium et cognomentum adoptione. adoptivus, adj. [adopto] 1) p o sinački, sacra, * nobilitas; * nomen. 2) trop. uoijepljen * adoptivas accipit arbor opes. ad-opto, 1. 1) izabrati, izborom primiti, obično s dva aocus.; izabr at i sebi koga za: quod C. Cassium et Brutos patronos adoptassent; sibi aliquem patronum, defensorem; * Etruscas opes u pomoć uzeti. 2) t. t. za obiteljske odnošaje, posiniti, uzeti za svoj e, t. j. primiti koga u svoju obitelj, aliquem; Caecilius monens testamento adoptavit eum, Nep.; aliquem sibi filium, Oie.; pro filio, Plaut.; aliquem ab aliquo; -j- aliquem in familiam nomenque; aliquem in regnum adoptatum esse da je posinjen za učešće u vladi. Sal.; adoptatus patriciis a plebejo iz plebejskoga stališa posinovljenjem prestupno u patricijski; također qui ipse se adoptaverat et de Stajeno Aelium fecerat, koji je posinivši sebe mjesto Stajena nadjeo sebi ime Elije; frater, pater, adde ; ut cuique aetas, ita quemque facetus adopta, to će reći : koliko ima komu godina, tako ga primi ili za oca ili za brata, t. j. govori mu: moj oče, moj brate. 3) Trop. cijep, kalam, fac ramus ramum adoptet. 2d or, oris, n. pl r, najstarija hrana Rimljana, Hor. triticum Spelta, Linn. adoratio, onis,/. [adoro] klanjanje tam humilis, Liv. 2 d dre a, ae, /. (sc. donatio) mjerica pira kao nagrada za hrabrost, odatle gloria bojna nagrada, d obilni oka slava, qui (dies) primus alma risit adorea, Hor. 1. adoreus, adj. [ador] pirov, od pira, liba adorea pirovnjača, Verg. 2. Adoreus, i, m. Adorej, brdo u Galiji, blizu Pezina, Liv. ad-orior, adortus, smn, 4. depon. dići se, nakrenuti na 1) na koga ili na što navaliti, nasrnuli, navaljivati, nasrtati, aliquem: inermem atque imparatum tribunum gladiis adoriuntur; aliquem fustibus, ex insidiis, a tergo, equis incitatis impeditos; aliquem j rugio, Ter.; aliquem tumultuosissime; aliquid: Dodonam adortus est Nep.; urbem vi, pagum, castra, f castella; arcem; navem, naves; 2) latiti se, pbthvatiti se čega, hoc ipsrun continuo adoriamur; majus adorta nefas; s inf. latiti se, započeti, ne convellere ad-, oriamur ea, quae non possint commoveri. Munychiam bis tyranni oppugnare sunt adorti, Nep.; M dominam Ditis thalamo deducere adorti, Verg.

ad-orno, etc. 1. 1) opremiti, opremati, zgotoviti, prlpr avlj a ti, pripraviti, nuptias, Plaut.; viaticum ad fugam, Plaut.; petitionem consulatus, testium copiam; bellum; naves onerarias; s inf.: tragulam in te injicere adornant, Plaut.; s ut: adorna, ut rem divinam faciam, Plaut.; 2) nakiti ti, uresiti, vidi forum comitiumque adornatum; aliquem insigni veste et curuli regia sella; Juvenis armatus adornatusque; si nobilitas ac justi honores eum adornarent; -}- benefacta verbis Iskititi. ad-oro, i. „nagovoriti “ 1) zazivati, zazvati, aliquem: quos adorent, ad quos precentur et supplicent, Ambraciensibus non superesse; * sanctum sidus adorat; * numen prece; * superos prece; s akuz. onoga, za sto se tko moli: moliti za što, moliti se komu za što, moliti u koga, pacem deum; sa ut: adorati dl, ut etc.; s konj. bez ut; maneat sic semper adoro, Prop. 2) * moliti, slaviti: Phoebum taciturnus adoro ; ovako osobito adorare = TtQoaxwtLV klanjati se, aliquem Persarum more; Caesarem ut deum; ovako i f adorare vulgus. adp. . . gledaj app. . . adqu. . gledaj acqu . . . ad-rado, rasi, rasum, „zagrepstr; 3. podstrioi, podšišati, conspexit adrasum quendam. Hor. preneseno, Xinovgyiov (XtCr/jarov) illud nescio an satis circumcisum tamen et adrasum est obrezano i podšišano, t. j. neškodljivim učinjeno, Plin. ep. Adramytteum, ei, i Adramyttium, ii, n. i Adramytteos, i , f. Y Ati Qagvn nom gvTTiov] A drami tij, primorski grad u Miziji (Mysia), sada Edramit, nekoć Pedaz; odatle Adramyttenus, i, m. ['Ađou/jvTTjjvog] A dramitejanin. Adrana, a e,f. Adrana, rijeka u Hesenskoj, sada Edera, koja u Fuldu utječe, Tao. Adrastea, ili AdrastTa, ae, f. ['ASquaxua „od koje se ne utječe“\ pridjev Nemezi, Verg. Adrastus, i, m. ['ASquotos] Adrast,kralju Argu, iast Tidejev (Tydeus) i Polinikov (Polynices), jedan od sedmorice u tebanskom ratu. Tu nm pogibe sin Egialej (Aegialeus), rašta se tako žalostio, da je od toga umr’o, pa valjda zato veli Vergilije: Adrasti pallentia imago, adrectus, gledaj arrectus, adrepo, gledaj arrepo. Adria, Adriacus, Adriauus gledaj Hadria etc. adr. . . gledaj arr etc. Adrumetum, i, n. l' JđoovgTiros] Adrunf&.t, primorski grad u Africi, 185 km. od Kartage; odatle Adrumetini, orum, m. Adrumečani. adsc. . . gledaj asc. . . adse. . adsi. . ~ adso. . . gledaj asse. . . assi. . . asso. . .

adoptivus—adse