Топола

nere nostrae. /3) Kad se govorom na što drugo prelazi: kažide, nude age nunc iter expediti latronis cum Milonis impedimentis comparate; age vero ceteris in rebus qualis sit intemperantia, considerate; age sis nunc i age porro; y) kad se zeli, da se govor prekine: mani to! dobro! dobro dobro! lijepo! krasno! age, inquies, ista parva sunt; age, sit ita factum; quae causa, cur Romam properaret? age, ut ista divina studia omittamus, possum nominare etc. —B) part. praes, agens kao adj. u retorskom govoru: živ, odvažan, krepak, orator, imago, i* &gon, onis, m. [dyujv\ borba, natjecanje; preneseno nunc demum agon est. Agonalia, ium, n. ag onalij e, svetkovina, što su je u Rimu Janu u slavu svetkovali, Ov.; odatle Agonalis, e, adj. agonalski, lux, Ov. Agonia, iorum, n. 1) = Agonalija. 2) žrtva (za zakldnj e). agoranomus, 1, m. [dyoonvogog] tržni nadzornik u Ateni, Plaut. agrarius, adj. [ager ] poljski, lex agraria poljski zakon, da se državne zemlje porazdijele među siromašnije građane; agraria largitio obilato razdjeljivanje zemalja; tota ratio agraria cijela osnova o razdjeljivanju zemalja; rem agrariam temptare pokušati zemlje dijeliti; seditiones agrariae bune poljske ; triumvir agrarius poljski triumvir. Odatle agrarius, ii, m. agrarae (prijatelj poljskih zakona, ili koji želi, da se zemlje porazdijele), qui agrarios concitare conatus est. agrestis, e, adj. [ager] 1) pol j ski, a) o biljkama, Što rastu na polju, prema domaćima: polj sk i, div Ij i, kadšto s amo r a sli, samonikli, palmae; * poma; * frondes, pak i * silva, * saltus. b) o životinjama prema domaćima: divlji, taurus; * mus poljski miš. 2) seoski, seljački, hospitium; amiculum; vestitus; cultus; vita; * pubes; * palaestra borba s poljem; * calamus svirala; * Musa seljanka, popijevka; * Numidae agrestes težaci, ratari (Icoji žive na selu); ovako Nolani agrestes; homo agrestis seljak i agrestis, is, m. kao supst. seljak, * antiquus agrestis; ad laevam versi cum magna trepidatione agrestium populantur; * collectos armat agrestes. 3) trop. a) prostački, neotesan, surov Ud. (kao na polju odrastao, ferus; sravni rusticus) animus agrestis ac durus; dominus; genus hominum; rustica vox et agrestis; vita haec rustica, quam tu agrestem vocas; agrestiores, Musae (pravo i druge vještine, koje nijesu među lijepe broj ili); b) * divlj i po vanjštini, vultus agrestes; figura. 1. agricola, ae, m. [ager i colo] težak, ratar; * deus agricola o Silvanu kao'težačkom bogu; * caelites agricolae. 2. Agricola, ae, m. Agrikola, rimsko prezime,

n. p. Cn. Julius A. tast povjesničara Tacita namjesnik britanski god. 77. poslije Is. agricnltlo, agricultor, agricultura gledaj cultio, cultor, cultura. Agrigentum, i, n. ( također Acragas, 'Axgdya;) Agrig ent, dorska naseobina na Siciliji, sada Girgenti; odatle Agrigentinus, i, m. Agrig-e n oanin. agripeta, ae, m. [ager i peto] zemljoborao, koji bi rado da dobije zemlju kod diobe. Agrippa, ae, m. Agripa, rimski pridjev 1) A. Menenius, konzul god. 503. pr. Is. poznat sa svoje priče o želucu i uđima. 2) M. Vipsanius A. rodio se 63. pr. Is., a umr’o 12 god. pos. Is. pouzdanik i general Augustov ;o ženio se prvom Pomponijom, kćerju Atikovom, zatim Marcelom, kćerju sestre Augustove, a napokon Julijom, Augustovom kćerju. 3) A. Postumus. sin prijašnjega, koga je Tiberije dao smaknuti. ,4) Herodes A. I. i n., kraljevi židovski, Tac. Agrippina, ae, f. Agripina, žensko ime obitelji 1) mlada kći M. Vipsanija Agripe od Julije, žena Germanikova, majka Kaligulina, 2) kći Germanikova, sestra Kaligulina i majka Neronova, na zlu glasu s opačina i zločina. Sin Neron dade je umoriti. Njezino rodno mjestance, seooe übijsko, raširilo se god, 50. po Is. naseobinom rimskom i prozvala se po njoj colonia Agrippinensis ili samo Agrippina, sada Kolonj, Koln, Tac.-, odatle Agrippinenses, ium, m. Agripinci, Tao. Agyiens, ei ili eos, m. ['Ayv.ttvg] Ag ij ej, pridjev Apolonu kao zaštitniku cesta i javnih trgova. Agylleus, eos, aco. §a, m. [’A/rlifrf] Ag ii ac, pridjev Apolonu, koji je u Agili (Agylla), u Etruriji imao hram; odatle Agyllinus, adj. agilski, * Agyllina urbs = Agylla; i Agyllini, orum, m. ako supst. A g ilei, Verg. Agyrium, ii, n. \jAyvatov] Agirij, grad na Siciliji, odatle Agyriensis, e, adj. a g irski, i Agyrieuses, ium, m. kao supst. A g irci. ah, interj. ah ! o! a! za oznaku žalosti, zle volje, divljenja, smijanja itd. dvostruko ah, ah! Hor. Plaut. Ahala, ae, m. Ahala, rimsko ime obiteljske, najznamenitiji je C. Servilius A., koji je kao magister equitum god. 440. pr. Is. Sp. Medija, prijatelja naroda, na zapovijed diktatora L. Kvincija Cinoinata smaknuo. Aharna, ae, f. Aharna, grad u Etruriji, Liv. ahe . . . gledaj ae. ai, interj. [at] aj ! vaj me! Od. Ajax, acis, rn. [Atag] Ajaks, ime dvojici slavnih junaka pod Trojom 1) sin Oileja, kralja u Lokridi. 2) sin Telamona, kralja salami niskog a.

agon—Ajax