Топола

stas; suo alienoque Marte pugnabant borahu se na svoj i na tuđi način (o konjanicima, koji su se morali pješke boriti), Liv.; aliemnn, i, 11. kao supst. tuđa imovina, tuđe, alieni appetens, sui profusus; također tuđa zemlja , in alieno aedificium exstruere; plur. aliena, tuđi po slovi ili tuđe stvari, curare. Ter.; prenošeno: zavisan o drugom, nesamostalan, Epicurus in physicis plane est alienus nije svoj, zavisi o drugima. 2) po srodnosti, ili prijateljstvu: tuđ, nepoznat, ne u rodu, non alienus sanguine regibus, Liv. ; alienissimus a Clodio; heres alienior; homines alienissimi posve nepoznati, sasma tuđi; supst. alienus, i, m. tuđin potiores propinqui, quam alieni; također alienissimi posve tuđi ljudi; hic apud me cenant alieni novem devet inbzemaoa, Plaut. 3) trop. a) po mišljenju tuđ, otuđen, neprijatan, alienus ah aliquo; habere alienum animum a causa; sententia aliena a re publica; neque solum iliis aliena (a republica) mens erat, qui conscii conjurationis fuerant. Sali.; s gen.: domus D. Bruti foro propinqua erat neque aliena consilii, Sali.; s dat. : alienus alicui animus, Tao.; homo mihi alienissimus Sali.; alieno animo esse in aliquem; apsolutno: ea sum consecutus, ut ex alienissimis sociis amicissimos redderem, b) neprikladan, nezgodan, ne sh odan, considera, ne in alie•nissimum tempus cadat adventus tuus; alieno tempore u nevrijeme ; aliena verba riječi u prenesenom smislu; alienus ah aliqua re ili samo aliqua re; rjeđe alicujus rei, alicui rei; alienissimo sibi loco conflixit, Nep.; tempore alieno hostibus incipere bellum, Liv.; omnium rerum nec aptius est quidquam ad opes tuendas quam diligi nec alienius quam timeri; * aliena nepristojne, bezumne stvari, aliena loqui bezumno govoriti; non alienum est s inf. nije neshodno: non alienum esse videtur de Galliae moribus proponere etc.; malis ridere alienis pretvarajući se smijati se, podrugljivo se smijati, Hor. sat. 2,3, 72, prema Hom. Od. 20, 847. fvad-goTai ytXiocov dXlojotoicli. * aliger, era, um, adj. [ala i gero] krit at, aligerum agmen Jato ptica; axis aliger o kolima Cererinim, koja zmajevi vuku. Itllmentarius, adj. [alimentum] zitni, lex. alimentum, i, n. [alo] obično u plur. 1) hrana, nec desiderabat alimenta corporis; preneseno :• hrana, alimenta ignis, Liv.;*- ignis alimenta; addidit alimenta rumoribus adventus Attali Liv.; famae, Tao.; vitiorum, Ov. 2) prehrana, šio su roditeljima djeca davala; hranarina, nagrada odgojiteljima i dojiljama, neque hac nos patria lege educavit, ut nulla quasi alimenta exspectaret a nobis.

-f- alimonium, ii, n. [alo] hrana, užitak, infestus alimonio externo. ulio, adv. [alius] 1) drugamo, drug ud, na drugo mjesto, alio me conferam; principes eos anno post alio transire cogunt; quo alio kamo drugamo, drugud kuda, si quando Eomam aliove quo mitterent legatos; alius alio ovaj ovamo, onaj onamo; jedan amo, a drugi onamo, dilapsi passim alius alio; dimisit alium alio. 2)k drug omu komu ili čemu, qui a te causam regiam alio transferebant; quo alio nisi ad nos socios vestros confugerent; alio transferre sermonem govorom na sto drugo drugamo okrenuti; alio properare pripovijedajući Sali.; hoc longe alio spectabat, sveje drugamo smjeralo, Nep.; pars plebem nusquam alio (na ništa drugo) quam ad serviendum putet, lAv.; alio vertunt okrenu drugamo t. j. drukčije zaključe, Tac.; alio alio ovamo onamo; ovudu onuda, hic alio res familiaris, alio ducit humanitas. alloqui ili aiioquin, adv. 1) u drugom pogledu svakako,u o štalom dakako, triumphatum de Tiburtibus, aiioquin mitis victoria fuit; nunc pudore a fuga contineri, aiioquin pro victis haberi. 2) -J- uopće, u svemu, ordo aiioquin sceleris patefactus, Tao.; et alioqui et; cum alioqul tum, i uopće i, Inv.; et aiioquin. 3) -f osim toga, samo po sebi ili sobom. 4) inače, u protivnom slučaju, brevitas concedenda est, si causa permittet; aiioquin etc. aliorsum ili alioi-sus [alius i verto], adv. 1) drugamo, drugud, mater ancillas jubet aliam aliorsum ire, Plaut. 2) preneseno : drukčij e, u drugom smislu, s drug om namjerom , ego istuc aliorsum dixeram, non istuc, quo, tu insimulas, Plaut. * alipes, gdis, adj. [ala i pes] krilbnog, krila tih nogu, Mercurius; alipes deus = Mercurius; samo alipes krildnozao = Mercurius; trop. brzonog, brz, alipedes equi; i supst. alipedes brzonošoi (konji). aliptes, ae, m. [cUtCniris] mazač, u Rimljana rob, koji je kupajuće se mazao, dobro latinski unctor. aliqua, adv. [aliquis, abi. sing. fem.] 1) kakogod, iste, qui videret, cupere aliqua liberum ad mare haberent aditum. 2) nekako, kako ne ad illam me animum adjecisse aliqua sentiat Plaut.; vereor ne uxor aliqua hoc resciscat mea, Ter.; et si non aliqua nocuisses, mortuus esses, Verg. iUiquam-diu, adv. neko vrijeme. Aristum Athenis audivit aliquamdiu Brutus; često slijedi postea, deinde, postremo, tandem, f donec. 69

aliger—aliquam diu