Учитељ

94 Учитељ

nogu nego li individua koja je odabrana za dugu d stanciju. Trkač za dugu distanciju ie obično kraći po stasu i dužini nogu ali duži po trupu. Razlika u merama. rasten.a između prsa i pojasa nije tako velika i tako ma.kanina kao u slučaju шкаса za kratku disstanciju. Na gimnastičkom polju oni koji s\aču više su nalik na trkače za kratku distanciju a individua koja baca težine jeste viša po stasu i kud i kamo jačih mišića.

Gimnastika se može podeliti u glavnome u dve grupe: 1.) gimnastika koja se služi teškim aparatima, kao što je koni, paralelne тофке, horizontalne motke, i t. d., i 2.) gimnastika gde individua nezavisno radi od aparata, kao što je boksiranje, rvanje, тасемапе, 1 +. d. Radnici na gimnastičkim aparatima pokazuju veće ruke, lake noge, osrednja prsa a рока'када 1 mali obim prsa i vrata. Individualni radn'ci koji ne upotrebliavaiu aparate pokazuju lakše i duže ruke. Rvač ima veći obim vrata, šira pleća, šire grudi i veće noge nego li drugi iz ove grupe.

Fizička merenja ili proporcije u atletskih i gimnastičkih merila ne mogu se uzeti za kanone, ka? što je fo slučai kod atletičkih merila. U ailetici i gimnastici, početna proporcija i stas više opredeljuju pole fizičke aktivnosti za koju je neka osoba uwajbolje zgodna. Izvesna telesna sposobnost staviće individuu naravno onde gde će ona najbolje uspevati. | onda, praksa u ovome polju, često puta nesvesno odabrana, još više се razvijati individuu dok ne . postane tipička po svome tipu stasa u svojoj naročitoj formi vežbanja u kojoj se ona specijališe. Na ovai način osnivaju se meria telesne sposobnosti u atletici i u gimnastici. Poznavajući ove iipove merila, onaj koji se bavi lizičkim vaspitaniem atleta i gimnastičara kadar jie da mudro odabre svoje ljude za takav posao. Istina je da postoje izuzeci, ali u glavnome ovi različiti tipovi ili merila obično pokazuju vrstu neuromuskularne aktivnosti za koju je čovek najsposobniji. Tip telesnog razvoja, kada se dobro odneguje, pokazaće vrstu fizičkog vežvanja u kojem individua treba da uživa. individua koja nema određeni tip telesnog razvoja, ali se odavna odala izvesnom vežbanju, razviće telo koje će rezultovali iz ekstremne prakse u ovom obliku vežbanja. O.o teži da pokreti dobro poznati i opšte usvojeni fiziološki zakon da funkcija (radnja) stvara strukturu (sastav).

Fiziolož*ka merila ne osnivaju se kao ostala merila, na kanonima mereuja niti na fizičkoi, već na fiziološkoj funkciji.