Учитељ

245

Ferdinand J. Maslić, Zemun

ID. Sociologija vaspitanja 6od Jugoslovona (Od 1918—1958 dodino)

Pre nego pređemo na pravi predmet našeg izlaganja držimo da neće biti na odmet ako prvo progovorimo nekoliko reči uopšte O naučnoj disciplini koia je u Americi poznata pod imenom SO -cioLoje 1 ay Via SiprtC a | at(Edtca tional Sociology), a u Francuskoj, Belgiji, Švaicarskoi i Nemačkoj pod imenom sociološka pedagogika (Pćdagogie sociologique, Soziologische Pidagogik).

Poći ćemo od odnosa pedagogike prema sociologiji. Zaista le čudno da se o ovome odnosu počelo raspravljati srazmerno dockan i da se tek u najnovije vreme sociologi|{a smatra za pomoćnu nauku pedagogike. Ovo je tim čudnije što nam već i obično kazualno posmatranie (od slučaja do slučaja) rečito pokazuje da je vaspitanje socijalna pojava »par excellence« ti. da ga nalazimo samo u društvu i da ie ono moguće samo u zajednici, pa bilo da ga shvatimo u širem smislu reči (pOTOdično, opšte-društveno vaspitanje) ili u užem (samo školsko vaspitanje). Ovu je činjenicu lepo izrazio u svome delu o nemačkom i engleskom vaspitanju Fr. de Hovre rečima: „Education is a condition of soćial life, but social life il also a condition of education« (»Vaspitanje ie uslov socijalnog života, ali i socijalni život je takođe uslov za vaspitanje«).1) Pa kad jie tako, onda se sama od sebe nameće dužnost da se taj odnos između društva i vaspitanja naučno ispita i iz toga povuku potrebne konzekvencije za praksu.

Danas niko i ne pomišlia da ospori od kolikog su značaja za pedagogiku rezultati pedologije ti. naučnog ispitivanja deteta i njegovog razvoja, kako telesnog, tako i duševnog. Baš pedocentričko gledište u pedagogici (ti. princip da se u nastavi i vaspitanju polazi od deteta — »Vom Kinde aus!« — što opet pretpostavlja tačnije poznavanje deteta) mnogo ie doprinelo da se jako razgranaju Dsihološko-antropološka ispitivanja deteta i da se nastoji da se rezultati dobijeni tim ispitivanjem mnogostrano primene u vaspitnoj praksi. Ali čini nam se da D-r A. Blaha ima mnogo prava, kad u svojoj »Sociologiji detinistva«?) veli: »... Vaspitni problem ne može se shvatati samo fragmentarno ti. jedino biološko-psihološki, nego se mora shvatiti i sociološki, jer. se vaspitni proces ne može odvojiti od totaliteta ostalog života. Sociološkom orijentacijom dobija vaspitna de-

1) Citirano po delu: O. Kadner, Zaklady obecnć pedagogiky (Osnovi opšte pedagogike), Praha 19925, deo I, str. 161. > In. Arn. Bi4ha, Sociologie dčtstvi, II izd. Praha—Brno 19830, str. 92 fI.