Учитељ

Utvrdivši ovim načinom dva glavna smjera u psihologiiskom naučnom radu u Hrvata, uputićemo i naša razmatranja:

1) na opću psihologiju i ·

2) na pedopsihologiju, odnosno ma eksperimentalnu didaktiku.

Opća psihologija ·

Od 1918 do 1938 u Hrvata su se najviše bavili općom psihologijskom naukom sveučilišni profesori dr. Ramiro Bujas i dr. Stiepan Zimmermann. Uz ovai svoj rad prof. R. Bujas bavi se uporedo i pedopsihologiiom, i to najviše eksperimentalnim studijem, dok se prof. Sti. Zimmermann zadržao isključivo na studiju opće psihologije. Uz njih se mogu spomenuti profesori dr. D. Trbojević, dr. Sti. Matičević, dr. V. P. Pavlović, dr. BIL. Jurišić i dr. Vlad. Filipović, pošto i od njih postoje pojedini radovi koji se odnose na ovu granu psihologiiske nauke.

Dr. R. Bujas, kao dugogodišnji prof. psihologije na zagrebačkom sveučilištu, zastupa prirodoznanstveni smjer u psihologiiskoi nauci, pa je u tom smislu izradio svoja skripta za slušače koja, nažalost, do danas nijesu štampana. Njegova naučna istraživanja naročito su zapažena u teoriji osieta i čuvstvenog (emocionalnog) života, pa ie u tom pogledu dao zapaženih priloga u međunarodnoi psihologiiskoi suradnji. U svojoj štampanoj radnii T.eorija osjećania?) kritizira jednostranost kako teorije pasiviteta (mišljenje da ie osjet posliedica samo utjecaja okoline) tako i teorije aktiviteta (da je osiet autonoman čin samog organizma),*) pa utvrđuje da tu surađuju oba faktora, ali samo u slučaju adaptacije. Dok između faktora okoline i organizma postoji ravnoteža, nema osjeta. Naprotiv svako poremećenje, naročito od strane organizma, uvjetuje, ti. stvara dispoziciju za postanak osjeta. Prirodoznanstveni smjer njegova psihologiiskog rada, koji se oslanja samo na ono što se egzaktnom metodom može u psihologiiskom studiju utvrditi, približilo ga je pedopsihologiiskom eksperimentu kao i eksperimentalnoj didaktici, pa ie u tome pogledu dao znatnih priloga, o čemu će u drugom dijelu ovoga prikaza biti više riječi.

Svakako je u općoi psihologijskoi nauci u Hrvata najviše učinio prof. zagrebačkog teolog. fakulteta dr. Sti. Zimmermann. Po njemu se, prema obijavlienim radovima, jedino i može danas mieriti ova grana psihologije u Hrvata. Do sada je objavio tri svoje knjige: Тете1ј! ра1ћо]огтјје (1923), Разћојог!ја ха 5гедпе Кобе (1927) # Ризе život.) Od ovih triju knjiga najvažnija je Duševni život (313 stranica velike osmine), pa ie u niojX autor unio ne samo OSnoVIIĆ psihologijske poimove, već i svoje shvaćanje (naziranie) na duševni život uopće. Knjiga uglavnom ima dva dijela: u jednom se tumače i objašnjavaju osnovne

. psihičke funkcije i psihički doživljaji, a u drugom zahvata u cjelinu

2) Ма: JReiv Lija» 2 a filozofiju i psihologiju, Zagreb 1927, sveska 1 i 2.

4) Radi se dakle o osietima (sensation, die Empfindung), a ne možda o čuvstvima (sentiment, das Gefihl) kako bi se iz naslova moglo pomisliti.

% Duševni život štampala ie 1939 Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu. |