Учитељ

"240 И

-kuće za stanovaje i toranj za barut, nacrtane kao iz ptičje perspektive, :ali se ne vide samo krovovi, nego svagdie iskliučivo prednje strane. Ispod zemlje je lagum s barutom i Turčin, koji puže napolje nakon što _je zapalio fitili. lako se paljenje laguma odigralo pod zemljom, to se ·mora vidjeti, ier je to sudbonosna činjenica za pad nove varoši. Branitelji i Turci se uopće ne vide, jer nisu toliko značajni kao paljenje baruta ti. činjenica i ono što je uništeno kao posljedica te činjenice. Adekvatno dječje mišljenje, da se sve mora vidjeti, makar se u stvari 'ne bi trebalo vidjeti, pojavljuje se i kod prikazivanja stvari i figura. Primjer. Na kuhanju pasulja obrađen je postanak vodene pare. Ako učenik nije osjetio upliv učitelja, te se samostalno izrazi, može se do:goditi da nacrta lonac i kroz sredini povuče vodoravnu crtu (površina vode u loncu), a ispod crte je pasulj. Dijete više zanima sadržaj, nego „oblik. Ako mu se da šarena kutija, neće oklijevati s promatranjem

'vaništine, nego će je otvoriti, da vidi što je unutra. Jednoga dana na početku školske godine bio sam s djecom na dvorištu. Naišla ije mačka :s mišem u ustima. Prvoškolci su je posmatrali uz živahne komentare Mačka je pred njihovim očima miša pojela. Po povratku u učiniocu dobili su zadatak, da nacrtaju mačku koju su vidjeli na dvorištu. Nisu nacrtali mačku, nego životinju, ali u njoi je kod nekolicine bila oveća toška, kod nekih sićušna životinjica, a kod nekih je bila »prazna«. Za Dprvi slučaj su se izjasnili, da je točka miš ili meso, za drugi da ie ona životinjica miš, a za treći da je mačka pojela miša, pa se zato ne može vidjeti. Dijete ie znalo, da je mačka pojela miša, pa misli da se na cr'težu mora vidjeti ono, što se je faktično dogodilo pred njegovim oči"та. Тај stupani dječjeg izražavanja crtežom zove Keršenštajner stu"рапј čiste šeme, što potpisuje i definicija Senkoviča: »Šema je nabra_janje poimovnih znakova koji se djetetu pričinjaju kao bitni.« Ako