Филателиста

ВАЈКАМЕША VII — ATINA '79 Zvonimir Krelius

U Ateni je 2. prosinca o. s. završena filatelistička izložba — »BALKANFILA VII«, na kojoj su sudjelovale balkanske zemlje: Bugarska, Grčka, Jugoslavija. Rumunjska i Turska. Da bi izložba mosla biti pod patronatom FIP-e, organizator je pozvao nekoliko prominentnih filatelista iz raznih zemalja Europe i Amerike. Tako su svoje bogate i atraktivne eksponate izložili 4 izlagača iz USA, 4 izlagača iz USSR-a i po 1 izlagač iz Švicarske, Cypra, Canade, Trancuske, Holandije.

Izložba je bila smještena u zgradi nazvanoj »ZAPPETON« po grčkom aristokratu Evangelosu Zappeionu, koji je sav svoj imetak poklonio narodu uz napomenu u testamentu, da se izgradi jedna zgrada, koja bi služila samo za izložbe. Zgradu su projektirali u »Neoklasičnom stilu francuski arhitekt Boulanger i njegov danski kolega Hasen. Smještena je u Narodnom parku uz bivši kraljevski dvorac u kojem je sada Parlament. Zgrada ima 15 velikih dvorana, 5.306 m? zatvorenog i 2.420 m? otvorenog prostora. Svečano otvorenje »Zappeiona« bilo je 20. listopada 1880. i od tog vremena sve nacionalne i internacionalne izložbe održavaju se u toj zgradi.

) Izložbeni odbor na čelu sa uvaženim profesorom na medicinskom fakultetu dr Angelosom Pappaionannou i arhitektom Nicosom Zambellasom dali su maksimum, što se na priredbama takove vrsti može dati.

Sastav sudačkog kolegija izgledao je ovako: BUGARSKA: Tng. Anton Antonov i Christio Nikoičev, GRČKA: Pantelis Drossos, Nicolaos Vasdekis, Orestis Vlastos i Andreas Zeis, JUGOSLAVIJA: Zvonimir Krelius, RUMUNJSKA: Dr. Nicolae Tripcovici i TURSKA: Kamer Arikan i Salih M. Kuyas.

Na impozantnoj površini od 5.306 m? bilo je smješteno oko 1.950 vitrina koje su bile specijalno izrađene za OVu manifestaciju, a koje su odgovarale svim propisima i normama koje smo susretali na svjetskim izložbama diljem Euгоре. Domaćin se trudio da posjetiocima pruži preglednost i zanimljivost izložaka stručnom postavom i podjelom u sektoru stručnosti u čemu je prema mom mišljenju razbio cjelovitost i dao stanovitu nepreglednost što je otežalo rad i žiriju, koji je morao često puta tražiti gdje se pojedini izložak nalazi. To se može vid+ jeti i iz Kataloga izložbe gdje je vidljivo, da brojevi ne teku kontinuirano, već se prilagođuju podjeli koja je stvarala ponekad malu zabunu kod posjetioca naročito kod omladine, koja je masovno posjećivala ovu filatelističku manifestaciju.

Izložbu je otvorio 24. studenoga 1979. god. ministar pošte George Moutsios, a otvorenju je prisustvovao i predsjednik FIP-a gospodin dr. J. Stibbe koji se je zahvalio predsjedniku republike Grčke Constantinu Tsatsos-u što je uzeo pokroviteljstvo nad ovom filatelističkom manifestacijom.

Moglo bi se o ovoj izložbi još mnogo toga pozitivnoga reći jer je zaisMa pružila svima koji su je posjetili obilje materijala, iz kojeg se je moglo dosta naučiti kako i na koji način filatelisti reprezentiraju svoju zemlju. Bila je to izložba koja će se u seriji »Balkanfila« pamtiti i koja će na rang listi ovog tipa izložbi biti prva. Njen domet obzirom na bogatstvo materijala, stručnost i profinjenost kojim je reprezentiran, zastupljenost i raznolikost bilo da se radi o klasici ili modernoj filateliji »tematici ili motivskim sastavima« pružio je роsjetiocima spoznaju kako i na koji način »Balkanski narodi« putem filatelije žele dati svoj obol za saradnju bilo na političkom, društveno-kulturnom ili sOcijalnom polju. Ovdje je zaista dovoljno naglašena nota zbližavanja, suradnje 1 želje, da poštanska marka postane nosilac te uzajamne susretljivosti i suradnje.

Sve ove misli bile su često spominjane na prijemima, i one su kog svih delegacija primljene s oduševljenjem i željom, da se u cjelosti ispune, i da filatelija bude pobornik i aktivni sudionik ovih plemenitih pobuda.

A sada ono majvažnije: Kako su naši izlagači prošli na ovoj filatelističkoj

izložbi i koje je mjesto u generalnom plasmanu zauzela naša zemlja.?

Moram, odmah na početku reći — dosta slabo. Zašto i zbog čega, pokušati ću obrazložiti statističkim podacima.

Prema vrijednosti medalja (zlatne, srebrne i t.d.) mi zauzimamo tek 5 mjesto, dok smo u takozvanom momčadskom sastavu zauzeli 4 mjesto, obzirom na broj medalja koje smo uzeli.

25