Филателиста

Сриаје ава

Ма 33\, i NW; GUP uta.

a

Smiljana Senić O ke e

PRVA POŠTANSKA MARKA U SRBIJI 1866—1986.

Poštanska marka kao sredstvo za plaćanje poštarine u nas, vezuje se za rad Austrijske pošte u Beogradu, koja je neposredno posle izdavanja maraka u Austriji 1850. godine objavila građanstvu Beograda preko „Srpskih novina” da će od juna iste godine, u vezi sa stupanjem na snagu nove poštanske uredbe za frankiranje pisama upotrebljavali „pismonosne biljege” (brief-marke). Predlog za uvođenje poštanskih maraka u Srbiji potekao je od Glavnog trgovačkog odbora maja 1863. godine. Trgovci su zahtevali da se po „ugledu na ostale evropske zemlje, i zbog udaljenosti Glavne beogradske pošte od trgovačkog centra, i u nas štampaju poštanske marke, a u gradu postavi nekoliko kutija za pisma." Ukoliko to ne bi bilo moguće, predlagano je da pošta ima u prodaji poštanske marke u vidu štempla, koje bi imale vrednost poštanske takse i lepile se na pisma za koja se Beogradskoj pošti plaća poštarina. Definitivan predlog za uvođenje poštanskih maraka u Srbiji učinjen je od Ministarstva unutrašnjih dela 14. juna 1865. godine, s kojim se saglasilo i Ministarstvo finansija, pa je istovremeno, obaveštena i Glavna kontrola da je: Praviteljstvo rešilo uvesti kod nas poštanske marke... Štampanje maraka trebalo je da se obavi u Praviteljstvenoj knjigopečatnji u Beogradu, o čemu je tadašnji upravitelj štamparije, Vasa Barar, podneo izveštaj o mogućnostima štampanja prvih poštanskih maraka, ali samo: „... s tom razlikom, što naše marke neće odkidanjem zarezotina, jer je to neka skrivenost, koju Upraviteljstvo nije moglo za sada dokučiti i u trag joj ući, — no sečenjem — posredstvom makaza ili drugog kakvog oruđa sečenog po liniji na tabaku između njih pečatanoj, odvajati."