Филателиста

Turska i austrijska pošta u Bosni i Hercegovini 9 ______-_____-__-______-_ ________-_______-. Slično načinu pojave i korišćenja prethodnog — prvog izdanja maraka ı marke novog izdanja počele su u Sarajevu i Mostaru da se koriste upotrebom novih poštanskih žigova. Dakle, istovremeno sa novim markama pristigli su i novi ŽIDBOVI. Po istom principu, sva mesta evropske Turske koja su već imala poštu, dobila su istovetan tip žiga u obliku dvostruke kružnice sa nazivom mesta u unutrašnjoj kružnici i arapskim brojem &1, što će reći 1281. godina muhamedanskog, odnosno 1865. godina hrišćanskog kalendara. Na našim prostorima ovakav žig su uz Sarajevo i Mostar, dobile i pošte Niš, Bitolj ı Skoplje.

Pisma iz Sarajeva sa novim izdanjem maraka ı novim tipom Žiga sreću se veoma često. Poznati su sa veoma zanimljivim frankaturama, odnosno sa brojnim markama i visokim nominalama maraka.

U jednom kratkom periodu izmedju 1871. i 1875. godine na pošti Sarajevo je uz već opisani dvokružni poštanski žig sa arapskim tekstom, korišćen ı dvokružni dvojezični žig većeg formata "Bosna Saraj". Žig je imao pomoćni karakter - da predstavi naziv pošte (mesta) na francuskom (i arapskom) jeziku. Njime nije vršeno žigosanje maraka. Pisma sa tim žigom su izuzetno retka. Samo je Sarajevo imalo ovakav pomoćni ŽIg.

Kao prave bisere poštanske istorije BiH ı Srbije treba istaći dva sačuvana pisma mešovite frankature iz Srbije za Bosnu iz 1870 ı 1871. godine sa markama izdanja "Milančići", dofrankirana u dolasku u Sarajevo turskim markama drugog izdanja i Žigosana okruglim dvokružnim žigom "Bosna". Oba pisma su predstavljena u poznatom radu dr V.Kardoša "Poštanska istorija ı poštanske marke Kneževine Srbije" pa ih nećemo prikazivati. Takodje, postoji unikatno pismo iz Srbije sa austrijskom markom izdanja 1867. godine ı konzularnim žigom "Belgrad" upućeno za Sarajevo i frankirano turskim markama ı istim tipom žiga.

Bar koliko je nama poznato, za razliku od Sarajeva, pisma sa pošte Mostar ovoga tipa sreću se veoma retko iako je pošta u Mostaru normalno radila sa ovim markama i ovim tipom Žiga celo vreme od 1865 do 1878. godine (iz sačuvanih zapisa nije nam poznato da je to moglo biti drugačije). Verovatno da su u vezi sa tim potrebna dodatna razjašnjenja jer je retkost ovakvih pisama ipak teško objasniti. Nastojaćemo da o tome saznamo nešto Više.

I pored brojnih istoriografskih i poštanskih zapisa, almanaha, službenih i dnevnih novina i dr. precizni podaci o otvaranju narednih pošta, početku upotrebe njihovih poštanskih žigova i sl. ne postoje. Do 1878. godine Još osam mesta u BiH dobijaju poštu sa karakteristikama prave pošte ı svojim poštanskim žigovima, o čemu postoje sačuvani dokazi (za neka mesta doduše veoma retki, čak unikatni). U tih osam novih pošta ubraja se i Bosanski Brod, o kome smo već govorili ı na koji ćemo se ponovo vratiti pri obradi druge teme našeg članka tJ. austrijske konzularne pošte.