Филателиста

46

3,1,

3,2.

3.3.

3.4.

35.

ULAGANJE U FILATELIJU

(nastavak iz prethodnog broja)

Gojko Vitunić

3. PONAŠANJE FILATELISTIČKOG TRŽIŠTA

Na filatelističko tržište kao odraz i posledicu čovekovog hobističkog poriva, ali i ulaganja "u sigurno”, neminovno utiču i opšta društvena i ekonomska kretanja, ali i određeno "pomodarstvo”". Može se, međutim, konstatovati da je ono, bez obzira na oscilacije na globalnom svetskom tržištu u minulih 5-6 decenija imalo trajan trend stabilnog rasta. To se odnosi na celinu, ali je pojedinačni rast, u odnosu na starinu poziciju, veoma šarolik: kod nekih zemalja je izrazito buran i skokovit a kod drugih prilično ravnomeran. Zadnjih godina, recimo, usled poznatih političkih i drugih zbivanja, veoma buran rast kataloških cena registrovan je kod Kine i Hong Konga (trgovci su donedavno plaćali i desetostruku katalošku vrednost za sve značajnije 'pozicije”, a "kapitalni primerci” poštanske istorije nemaju, ni orijentaciono nekakvu donju startnu procenu), Rusije, DDR, baltičkih zemalja.

Ni u ovom području nije lako uopštavanje, ali je ipak uočljiva jasna zakonitost: bolje vrednosti (retkost, tematika, izgled) mnogo više i brže rastu nego one prosečne ili slabije.

Filatelisatički časopisi i globalni" i specijalizovani, često (neki iz broja u broj) daju uporedne prikaze rasta za određene zemlje/područja uz odgovarajuće analize. Ti prikazi imaju prevashodno informativni karakter ali ijasan reklamo/promotivni cilj. Kao ilustraciju toga, prilažemo - nasumce izabrani x-prikaz kretanja nekih kataloških cena u 1997. godini u odnosu na prethodnu godinu za DDR, Berlin i SR Nemačku, objavljen u DBZ broj 14 (4 juli 1997.). Iz njega se jasno vidi da su skokovi kod DDR još uvek znatno izrazitiji (od 6,25 do 300%) nego kod Berlina i Bundesa. A ako se uzmu u obzir i oscilacije (tačnije rečeno skokovi) između 1980 i 1997. godine, razlika je još izrazitija od 140 na 900 ć, od 4,5 na 750 (1, од 9 па 300 Е , од 10 па 3.000 6 (!!!), itd.), a u nekim slučajevima i “vrtoglava”.

Znalačko ulaganje u filateliju nema nikakvih rizika ni na kraću a pogotovo na dužu stazu, uz prigodnu pretpostavku manje ili više normalnog opšteg ekonomskog i političkog stanja. U proseku se to ulaganje vraća mnogo b:že i u povoljnijim procentima nego što je slučaj sa investicijama u proizvodnju ili sa prosečnim berzanskim transakcijama. Uz to, s obzirom na prirodu ovog ulaganja (između ostalog, veoma nizak stepen "prozimosti'), filatelija je često bila među najomiljenijim pribežištima i za takozvani 'sivi novac”.

Prilikom eventualnog ulaganja u filateliju, potencijalni ulagač (bio ili ne istovremeno i kolekcionar), može da se opredeli za više varijanti, ali se one uglavnom svode na dve osnovne i to:

- takozvano globalno ulaganje (kupovina određene količine svih izdanja određene zemlje ili grupe zemalja), Vili

- specijalizovano ulaganje.

Ova druga varijanta je komplikovanija, ali može da bude i višestruko primamljivija u