25 godina Narodnog pozorišta Bosanske Krajine

MIROSLAV KRLEŽA:

LEDA

Komedija jedne karnevalske noći u 4 čina

Scenograf: Sava Šandorov

Reditelj: Ferdo Delak

LIC:A:

Vitez Oliver Urban, bivši savjetnik kod carskog i Kraljevskog

austro-ugarskog „poslanstva

u Sankt Petersburgu Klanfar, veleindustrijalac Melita,

ganovechka . . . Aurel, akademski slikar Klara, njegova supruga Fanny : : a Prva dama . . hirhiga, dama . Gospodin .

njegova supruga rođena plemenita Sclougan - Szlou-

Ljudevit Gerovac Ibro Demirović

Antonija Šimić Franjo Majet:ć Ema Kifner-Majetić Nevenka Šajin Desa Knežević Blanka Kulier Hajro Hadž:ikarić

Glasovi prolaznika. Prolaznici. Glazba iz kavame. Zbiva se jedne karnevalske noći godine devetstodvadeset i pete. Prvi čin u salonu Melite Szlouganove oko osam. sati na večer. Drugi i treči čin kod Aurelovih između deset i dva noću.

Četvrti čin sat kasnije na ulici

pred Klanfarovom palačom.

Uz premijeru Krležine „LEDE“

Ima književnika-umjetnika, na čijim se radovima odgajaju generacije. To su oni ljudi, koji u pravom smislu »prosvjećuju duhove pripremajući ih za revoluciju koja dolazi.« (Engels). Ovo je Engels pisao za velike francuske prosvjetitelje XVIII stoljeća. A naša zemlja ima Miroslava Krležu, književnika, čiji je život i književno stvaranje veliki prilog u pripremanju duhova za pretstojeću narodnu revoluciju, koja se ostvarila. Miroslav Krleža pojavljuje'se u literaturi u jednoj od najnemirnijih epoha savremenog života, u doba raspadanja građanskog društva, u vrijeme Prvog svjetskog rata, djelujući sve do danas. To je vrijeme za rata i poslije rata bilo sudbonosno i za naše marode.

_ Krležino stvaranje obuhvaća sve književne radove. Njegova su djela: »Legenda«, »Maskarata«, »Pan«, »Tri simfonije«, pjesme, zbirka novela »Hrvatski bog Mars«, drame »Vučjak«, »Gospoda Glembajevi«, »U agoniji«, »Leda« itd., romani »Povratak Filipa Lati-

novicza«, »Na rubu pameti«, »Balade Petrice Kerem- ·

puha«, polemike, eseji i dr. Sva ta Krležina djela pretstavljaju borbu za napredne ideje.

Tri drame (»Gospoda Glembajevi«, »U agonijić, »Leda«) čine cjelmu. Igra počinje u salonu Glembajevih god. 1913 i sve se još odvija u znaku prividno solidnog jubilarnog blagostanja. Počinje s imtelektualističkim meditacijama Leone Glembaja o Kantu i Euleru i da Vinciju, da se preko finansijskog sloma, utopljeničke panike, preko dva samoubistva, prođuži u perfidno amoralnoj igri preživjelih brodolomaca. oko bračnih kreveta.

U »Ledi«, Krleža se zadržao na satiričnom slikanju površnosti i izvitoperenosti ljubavi, laži i disharmoničnosti bračnih i vanbračnih zajednica. I ljubav o kojoj se govori u toj sredini s pretencioznim i poetičnim zanosom satirična je meta ove komedije. Aranžer ljubavi je vitez Oliver Urban, propali plemić i diplomata, pustolov i cinik. U njegovim ljubavnim odnosima i uspjesima ogleda se sva izopačenost, abnormalnost i izživjelost, osjećajnog i erotično blaziranog čovjeka. U njegovom feljtonski konverzacionom duhu, u njegovom bacanju duh,-vštih salonskih zrnaca

. bajevima,

u vjetar, u njegovoj frazi koju skriveno prati ironični potsmjeh, rađaju se umjetničke reputacije u tom svijetu, kao i ljubavni zanosi, koji kad se ugase otkrivaju najobičnije vulgarnosti. Slikar Anrel iz čijeg je ateljea pošao simbolični motiv komada samo je kreatura koja živi od duha tog propalog plemića. Dok

Krleža u »Gospodi Glembajevima« razgolićuje Glem-”

bajeve i glembajevštinu preko jednog relativno simpatščnog člana te familije (Leone), »U agoniji« prikazuje bijedu brodolomaca, u posljednjoj ljubavnoj igri »Ledi« on je u razgolićavanju najnemilosrdniji. Šoovskom satirom skida om pidžame i košulje s tih ljudi, ulazi u njihove spavaonice, da najintimnije tajne njihova privatnog života iznese na pozornicu demaskirane i dešifrirane ispod maslaga lažnih fraza. I što ostaje od te sjajne gospode? Ništa, što bi bilo vrijedno požaliti! Krug je zatvoren, ostaje samo Vverbalna, krvava čežnja: »O da mi je otputovati, ma i na mrtvačkim kolima, samo da mi je otputovati: (Leda IV. čin). U Krležinom ciklusu o gospodi Glem»Leda« se i po svom datumu postanka, kao i po likovima i po dramskoj fakturi najviše približuje vremenu i shvaćanjima one generacije, čije djetinjstvo i mladost padaju u vremensko razdoblje

.igmeđu dva rata i naše socijalističke revolucije. A

upravo to je generacija, koja je rasla i koja se odgajala pod snažnim i presudnim „uticajem Krležina književnog opusa, generacija koja je Krležina lirska, prozna, dramska i mpolemička djela nosila skriveno među školskim. udžbenicima.

Iz svih ovih razloga Uprava pozorišta stavila je na svoj ovogodišnji repertoar ovo značajno Krležino djelo s tim da ga izvede u okviru proslave 25 godišnjice djelovanja ove ustanove. Izvedbom ovog djela moći će građani i radni ljudi Banje Luke da se bolje

. upoznaju s čovjekom i velikim književnikom, koji se

svojim djelima kroz više od četrdeset godina borio za

. istinu, za otkrivanje onoga najvrijednijeg i najna-

prednijeg, što čini našu historiju i sadašnjost, što pokazuje ostalom svijetu našu stvaralačku snagu, koju smo kroz vjekove razvijali bez obzira na prodore i pritisak raznih osvajača.