Biološki listići

u |

sedište Živi stvorovi, posledice određenih uzroka, da Isti Uzroci izazivaju u istim pogodbama a1ste posledice, a da po_ sledica ne može zauzeti mesto uzroka. Isto Je tako jasno, da Je razmržšivanje determinizma pojavi u Živih etvorova stvar neobično teška zbog složenosti te uzročnosti, ali da Je to jedina razlika izmedu nje ı uzročnosšfi pojava u fizici ı hemiji. Danas niko ne veruje, da se svima pojavama wu biologiji nije mogla uhvatiti uzročnost stoga, što se one Dokoravaju mušicama neke životne sile, koja |e izvan domažšaja zakona. Da takvih »mumšica« ima često u pojavama ŽIvota, znaju dobro svi oni, koji su eksperimentisali na ŽIvotn: ali su one samo dokaz složenosti uzročnosti pojava, čije Činioce ne možemo uvek uhvatiti.

Jedna je od velikih zasluea Clandea Bernarda, što Je proglasio da naučni determinizam mora bit! osnova, na kojoj će se graditi mediecmskan nauka. Da n to doba to mije bila opšte priznata stvar, može nam poslužiti ovaj prime: tyrdeći n jednom predavanju, držann 1845. godmie, da se vazlični rezultati dobiveni od dva eksperimentatora, n istome predmetu, objašnjavaju time, što se oba eksperimentatora nisu etavila n iste ogledne pogodbe, Claude Bernard je time izazvao primedbu Jednog profesora i medicinskom fakultetu, poznatog hiynrga, u kojoj se ogleda shvatanje koje Je tada vladalo u TOV NR — »Velite, da su rezultati ogleda u fiziologiji istovetni; Ja to poričem. Taj bi zaključak bio istinif za myrfvu prirodu. ali ne može biti Istinit za Živ prirodu. Svakoga puta kada se život umeša u pojaye, možete biti u istovetnim pogodbama, rezultati pak mogu biti različni«., Ako ovo danas niko ne bi smeo tvrditi, u tome ima zasluee ı Claude Bemard, koji je zamišljao medicinu pravon: eksperimentalnom nankom., sa naučnim determinizmomi u osnovi | tesno vezanu za fiziologiju. Poznavati normalno funkcionisanje. to Je po Clauden Bemardu prva pogodba pa shvatanje poremećenop funkcionisanja. Na medicinu premeniti metode kojima se služi fiziologija, tražiti tačnu uzročnost patoloških pojava. Na istoj osnovi Je zamišljao i terapeutiku, davši sjajne primere svoga shvatanja, atu(iJama fiziološkoe uftlieaja nekih otrova.