Борба, 13. 04. 1994., стр. 21
ВОКВА SREDA 13. APRIL 1994.
kavi а“ |
Pančevo. — Šestomcsečno preganjanje između pančevačkih vlasti i Radio Pančeva je juče definitivno okončano. Posle 175 dana štrajka novinari su doneli odluku da prekinu protest, smatrajući da su dobili sve što su mogli. A konačan ishod je da je Radio Pančevo proglašeno za javno preduzeće, dok će i direktora i glavnog urednika birati Upravni odbor u kojem većinu imaju predstavnici vlasti. Doduše, na mesto glavnog i odgovornog urednika je vraćena Mirjana Ćurčin koja je smenjena u septembru, ali samo dok ne bude izabran novi koji će imati dužnost da račune o svom radu podnosi onom ko trenutno zauzima vlast u Opštini. “Suština zahteva štrajkača je bila, podsetimo, da im se dopusti da profesionalno obavljaju svoj posao i da se koliko je to moguće odmaknu od interesa vlastodržaca u gradu. Sukob između novinara sa Radio Pančeva i iz lista „Pančevac“ sa jedne strane i opštinskih vlasti sa druge strane je počeo još u septembru, upravo zbog „različitih pogleda“ na to kako treba tumačiti interese pojedinih političkih grupa. Sve je bilo tim zanimljivije što se radilo o sukobu unutar SPS-a između Siniše Batala, predsednika OO Socijalističke partijc i tadašnjeg poslanika, i Nade Kirbus, ondašnje predsednice opštinske vlade. Ona je tada javno prozvala,
Vala inae BG UR dao pp jika dlana
rak S aa ije oi
Dodeljena prizrisnja Crve-
nog krsta: U Crvenom krstu Srbije sinoć su dodeljene plakete „za značajne rezultate u ostvarivanju ciljeva i zadataka Crvenog krsta“. Priznanja su dodeljena dugogodišnjem donatoru iz Norveške, gospođi Bibi Marisavljević, uredniku Веортадskog programa TVS Milanu Nediću, - novinaru Vladimiru Palikući, autorima emisije „Viva“ Dragutinu Gregoriću i Tanji Peternek — Aleksić, Blaži Raičeviću iz Radio Beograda i diJi rektoru Radio tclevizije Srbije Milo57 гади Упсенси. У. 1.
„ „Шешт“ о Атјто Ма-
• rodnog muzeja: Večeras će u · Atrijumu Narodnog muzeja, sa po5 četkom u 20 časova, gostovati Akademski kamerni hor „Liceum“ iz 1 Kragujevca. Koncert nosi naslov . „Stradanja, smrt i uskrsnuća Gospo-
da i Spasitelja našeg Isusa Hrista“ u b delima horskih kompozitora od XV do XX veka, u okviru kojeg će biti izгиуодепа еугорзка i američka duhovina muzika. ~
:oFHHor nastupa pod upravom dirigenta J | umetničkog rukovodioca Miloja Nižkolića, a solisti su Svetlana Vranić qdosopran, Nenad Ristović — tenor i isVNataša Zižakov — orgulje. M. S.
2
dionih „divljih tezgi“.
) ' Ove tezge već koristi opština Novi. Beograd božkod Merkatora a pojaviće se uskoro i po blokovi-
е • Priprema za lokalne izbore Na konferenciji za štampu, održanoj juče u Pančevu je objavljeno da je DEPOS-u pristupila Demokratska narodna stranka i da se uskoro može očekivati da to učini i Liga za Pančevo. Iz redova ove dve lokalne partije, SPO-a i Građanskog saveza formiran je i novi Savet DEPOS-a ufPančevu. Predstavnici ovih stranaka su izjavili da je ovo, u stvari, početak priprema za lokalne izbore. Е
Gradimir Đorđević, predsedavajući Saveta, i Zeljko Latinović, član DNS-a su otkrili da se trenutno vode pregovori sa nekolicinom odbornika iz Socijalističke partije koji se ne slažu sa politikom Siniše Batala, predsednika OO SPS-a. Oni su, po njihovim rečima, spremni da napuste odborničku grupu Socijalističke partije i da konstruktivno sarađuju na rešavanju pitanja koja su važna za život građana Pančeva.
sm DD: DD –– :— II –––IISn– –——__ –c—I——–—II. ––=—q==—R_K__—_ —
'|ozkoje bi bile postavljene mesto nedavno uklonje-
POSLE MARATONSKOG ŠTRAJKA PANČEVAČKIH NOVINARA
Sfrogo kontrolisani mediji
pored Batala, i Bogoljuba Bjelicu, bivšeg ministra za Srbe u rasejanju, Miroslava Pavlovića, potpredsednika i Miroslava Lukića, sekretara Opštine zbog navodnih malverzacija sa deviznim dnevnicama, raspodelom stanova i dr.
U međuvremenu Nada Kirbus je po nalogu viših instanci „sklonjena“, a Mirjanu Ćurčin, glavnu urednicu Radija i Voja Krkobabića, glavnog urednika „Pančevca“, je smenila Skupština opštine jer su izabrali pogrešnu, tj. poraženu stranu u OVOm sukobu. Rašomonijada se tek tada počela jer je za direktora Radio-Pančeva postavljen Pavle Orlov, čovek koji se nikada nije bavio novinarstvom, a za glavnog urednika Ranko Močević, „novinarski vuk“ koji se, kako je sam izjavio, u ovom pozivu dokazao uspinjanjem na „miniranu“ Bjelašnicu zajedno sa Ratkom Mladićem. Onda su usledile i pretnje upadom milicije, zabrana ulaska novinara na svoja radna mesta i dr. Poslednjih meseci, vlast je odustala od ovakvih poteza realno procenivši da je najbolja taktika izmaranja.
U međuvremenu, u Pančevu je startovao novi privatni folk radio u kome su i psihički i materijalno iscrpljeni novinari videli utočište. Opštinski Radio je doveden na rub materijalne propasti, a upražnjena mesta novinara mogu da zauzmu razni
Proleeno spremanje Palilule: U okviru prolećne akcije za uređivanje grada, sa izvođenjem radova počelo se i u opštini Palilula. Prolećno „spremanje“ podrazumeva uredno odnošenje smeća, čišćenje i pranje ulica, uređivanje zelenih novršina, te čišćenje zajedničkih prostorija. Меđutim, za uspešno izvođenje radova potrebno je više vozila Javno-komunalno preduzeća, ističu u opštini. Po rečima Milana Stoisavljevića, zamenika načelnika komunalnog odeljenja, za Palilulu je potrebno mesečno obezbediti oko 9000 litara nafte, a
.·JKP izdvaja tek 200 litara. O. M.
Uručene nagrade „Prof. dr Vojislav K, Stojanović“: U okviru svečanosti povodom 12. aprila, dana Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije, juče su po prvi put, u prostorijama Udruženja uručene godišnje nagrade, koje nose ime našeg eminentnog lekara, profesora, naučnika i humaniste, dr Vojislava Stojanovića. Ovogodišnji laureati su: prof. dr Predrag Đorđević prof. dr Miloje ilić, prof. dr Ivan Gutman, i najbolji studenti u 1993. godini: Bojan Iličić, Sonja Malavrazić i Aleksandra Knežević. Dodeljene su i zahvalnice organizacijama i pojedincima koji su pomogli rad Udru-
- ZA o \„„Pokrefna fezga“ na ulicama Beograda 'oViNovosadska firma „Autovojvodina“ ponudila je пе Кирзе и ргада Веоргада svoje „pokretne tezge“,
ština Zemun.
„dokazani“ kadrovi. Svim ovim jedino može da bude zadovoljna vlast u Pančevu jer će Radio Pačevo na kraju od stanice koja se uspešno nosila sa radio kućama i iz Beograda postati samo lokalni razglas.
Sudbina „Pančevca“ još nije zapečaćena iako su odbornici pre dva dana doneli odluku da i novine, u roku od mesec dana, moraju postati javno preduzeće. Čitava situacija je zakomplikovana kada je pre nedclju dana izbio sukob i unutar kolektiva. Dobar deo novinara na čelu sa Marijom Andrić, glavnom uredicom, je bio spreman da prihvati ponudu da list ostane društveno preduzeće i da oni sami mogu da biraju direktora i glavnog urednika smatrajući da je to u ovoj situaciji dovoljno. Međutim, opštinari su jedino zahtevali da za direktora ne bude postavljen dosadašnji „Strajkački direktor“, Ziva Grubić. Pošto većina zaposlenih, gdc gro čini administracija, nije htela da prihvati ovakvu ponudu, SPS je povukao svoj predlog.
Ovo je možda i taktički potez vlasti koja na ovaj način želi da pokaže da nema više prostora za popuštanje. Posebno što je Milenko Topalović; predsednik Opštine, rekao da ovakva odluka ne znači i kraj pregovora, a i jedan deo odbornika SPS-a je bio za to da se formira komisija od predstavnika vlasti, opozicije i novinara koja bi pokušala da još jednom pronađe neko rešenje.
Pod paskom vlasti u gradu se nalazi još jedan medij — - Тејеутија Pančevo. Opštinari sa njom do sada nisu imali problema, jedini gvint je u tome što TV Pančevo u poslednjoj raspodeli nije dobio frekvenciju, pa samim tim radi ilegalno. Koliko se može proceniti po izjavama novinara iz ove kuće, oni se ne uzbuđuju zbog toga. A glasine govore da bi se TV Pančsv: uskoro moglo naći u => a. _ N. Simendić
= рит
ženja, a među dobitnicima su i Dr Slobodanka Gruden, gradonačelnica Beograda i prof. Slobodan Inković, ministar za nauku i tehnologiju i поре Vlade Srbije.
D..S.
„Еко-тег“ бдопуо Боди 1058: ма jučerašnjoj prezentaciji u Padinskoj Skeli predstavljen je „Eko-mer“, nova vrsta goriva proizvedena iz uljane repice i prikazana njena praktična primena na traktorima PKB-a U pogonima „Prve iskre“ u Bariču osvojena je nova tehnologija i proizvedeno je za poslednjih nekoliko meseci skoro 12 tona ovog biološkog goriva koje u potpunosti zamenjuje ili se kombinuje sa naftom mineralnog porekla. Na plantažama PKB-a odgajena je „naftonosna“ repica koja sa jednog hektara daje skoro tonu „Eko-mera“.
ISPRAVKA
U juče objavljenom tekstu „Prolećna setva pod znakom pitanja“ štamparskom greškom je izostavljena jedinica pa je objavljeno da je za setvu nabavljeno samo 240.000 litara naftc, umesto milion i 240.000 kolika je prava cifra. Izvinjavamo sc čitaocima i Gavrilu Veselinoviću, sekretaru Zadružnog saveza koji je saopštio podatak.
M. B.
ma i kod Fontane. Za njih je zainteresovana i op-
„Pokretne tezge“ se prave od aliminujumskog lima, veoma su praktične, a cena im je 980 dinara. Za sada se čeka odgovor Skupštine grada na ponudu „Autovojvodinc“. S.V.
BEOGRA
2] 21 У ——
HOĆE LI CENE KOMUNALIJA BITI JOŠ NIŽE | ee Cene komunalija о ~ lik > snizava Republika?
Cene komunalnih usluga u glavnom gradu su najniže u Republici. Većina „posmatrača“ ovu činjenicu pripisujc mr Nebojši Čoviću, koji je, uz ekipu saradnika, uspeo na osnovu stvarnih troškova i potreba komunalnih preduzeća, da sačini najniže predračune i da cenu učini pristupačnom prosečnom Beograđaninu. Predsednik gradske vlade u poslednje vreme najavljuje da je komunalije moguće još sniziti.
Preduslov za pojeftinjenje stanarinc, vode, grejanja, iznošenja smeća, GSP-a je, kako reče Čović u nedavnom razgovoru sa predstavnicima ovih preduzeća i sindikata, smanjivanje republičkih poreza na promet i uvoz energenata. Takođe, trebalo bi ukinuti, ili barem smanjiti akcize odnosno takse na luksuznu robu u koju spada i nafta i njeni derivati.
U pokušaju da saznamo kako na sve ove odlukc i predloge reaguju čelni ljudi javno-komunalnih preduzeća, ostali smo kratkih rukava. Njihov običaj da ćute ili budu ućutkani od strane članova Izvršnog odbora nastavlja se. Za pamćenje su ipak, njihova mrgodna lica i klimanje gla-
TERAZIJSKA TERASA
Ti Terazijska terasa je samo jedna od „rupa“ u gradu, a novi DUP — metod kojim će gradski i republički organi isprobati i pokazati svoju moć, zaključak je vlasnika stanova u zgradama Prizrenske, Balkanske i Narodnog fronta, od kojih su neke predlogom novog DUP-a predviđene za rušenje. Još jedan gnev stanara prouzrokovan je odlukom Mesnog odbora MZ „Terazije“ (11. aprila), kojom je uprkos jasno izraženog negodovanja građana, prihvaćen nacrt odluke za izmenu DUP-a Terazijske terase. Ovu odluku će uzeti u obzir Komisija za urbanizam grada, koja danas treba da donese konačnu odluku o izmeni plana.
Stanari ovih blokova se pitaju u čije ime odlučuje Mesni odbor i koga zapravo on predstavlja. Naime, zakon predviđa Mesnu zajednicu, a ne odbor kao nadležni organ. A stav Mesne zajednice po pitanju Terazijske terase je više no jasan. Još prošie sedmice na sastanku Mesne zajednice, Zbor stanara je odlučio da se nikakve izmene i dopune DUP-a ne prihvataju. Zaključak je predočen predsedniku Izvršnog saveta grada Beograda, mr Nebojši Čoviću, predsedniku SO Stari grad, Jovanu Kažiću i predsedniku Komisije za urbanizam grada, Branku Bojiću.
Privafnici mose
Cetvrt miliona ljudi u Beogradu živi od privatne inicijative, čije je učešće u dobiti grada više od 50 odsto — rekao je na jučerašnjoj sednici Skupšti-
· ne Privrdne komore grada Milan La-
lović, savetnik Udruženja male privrede gradske komorc koji će, kako se očekuje, danas postati savetnik ministra Radoja Đukića u novoosnovanom Ministarstvu za privatno preduzetništvo u republičkoj vladi.
Lalović je iznco podatak da je u privatnom sektoru zaposleno 73.504 radnika i da se nove radnje otvaraju jedino u opštinama Voždovac, Stari grad i na Vračaru.
Obavezno je
osnova tipografije.
poslati na adresu:
Jos jedna rupa
Potrebni su nam mladi ljudi | za kompjuterski prelom teksta. |
poznavanje WINDOWS-a, a poželjno je poznavanje
Prijave sa kraćom biografijom
Borba DD Trg Nikole Pašića 7/II sa naznakom ZA KONKURS
vom (levo-desno) kada se govori o
cenama njihovih usluga. Posebno su
sporne tačke vezane za smanjenje
troškova unutar samih firmi. Repre-
zentacija i dodatna zaradš8, kako je
jednom prilikom naglasio Nebojša ović, davna su prošlost.
Ne tako davno prošlost su reorganizacije u okviru samih preduzeća. nakon promene rukovodstva u Gradskom saobraćajnom pokušano je sa promenom „sistema“ u Stambeno komunalnom preduzeću. Održavanje zgrada, liftova i fasada ponovo su stavka uplatnica „Infostana“ (šest para po metru kvadratnom), ali pod uslovom da dosadašnja praksa neobavljanja poslova za koje su plaćeni — bude ukinuta.
Hoće li se praksa nastaviti i kod drugih komunalaca ostaje da sc vidi. Osnovni problem sa kojim se sreće gradska vlada — nabavka nafte verovatno će se produžiti do ukidanja sankcija. Stanovnike glavnog grada, ipak, najviše zanima da li će i pored relativno pristupačnih cena imati i relativno dobru komunalnu uslugu. Mnogi aspekti života baš od toga zavise. M. 6.
Da li će nadležni uzeti u obzir isključiv stav stanara ili Mesnog odbora videće se nakon današnje sednice Komisije za urbanizam.
Stanari, zaplašeni već jednom eksproprijacijom, vremenom kada su Dorćolci raseljavani u Borču, podizanjem nakaradnih zgrada po samom centru grada ili otvaranjem vedinh зезашез 7аbrađenih ogradom, sumnjaju u pozitivan ishod izmene DUP-a. O tome ko bi stajao iza građana i ko bi obezbedio pravičnu nadoknadu pri raseljavanju najbolje govori izjava Branka Bojovića, predsednika Komisije za urbanizam: „Mi govorimo o urbanizmu, a nc o pravnoj dražvi sa odgovarajućim institucijama“.
— Nama je gurnut vruć krompir u ruke i tražimo izlaz — kaže Bojović, objašnjavajući da je još bivši predsednik SO Stari grad overio prepravljen dokument, koji je nasledio novi opštinski saziv. (O ovome je bilo reči u jučerašnjoj „Borbi“.) „Afera je pukla kada su se građani pobunili, a prebacivanjem opštinskih nadležnosti u gradsku Skupštinu, već gotova stvar je došla do nas“, ističe Bojović.
U svoj ovoj priči ne treba zaboraviti invcstitora — kompaniju „Braća Karić“, koji polako gubi strpljenje i zahteva konačnu odluku. T.N.
razvoj
Zbog, kako se čulo, ncadekvatnc poreske politike i enormnih doprinosa koji opterećuju primanja zaposlcnih Udruženja „insistira na smanjcnju ukupnih davanja i predlaže da ona učestvuje sa 40 odsto u bruto ličnom dohotku”. Za prva dva mcscca podncto je samo 400 zahtcva za otvaranje novih radnji, a čak 6000 zahteva za zatvaranje.
Saopšteno je da u gradu postoji 40909 privatnih radnji i čak 68.000 preduzeća mešovitog kapitala. Od tog broja radi tek trećina, jer jc rcčcno da je završne računc predalo 22.500 preduzeća. К. С.
Огђа
EVROPSKO IZDANJE