Борба, 21. 01. 2009., стр. 9

Dopin6 razara ordanizam sportista i njihove dece

Čak polovina učesnika istraživanja Antidoping agencije Srbije izjavilo je da bi uz čvrste garancije da će osvojiti titulu pre nego što umru bili spremni da uzimaju doping i uz rizik da umru u narednih pet godina.

Korišćenje nedozvoljenih preparata, međutim, ne razara samo organizam sportista nego i njihovih pokolenja. Ovo nedvosmisleno potvrđuju podaci svetskih laboratorija, prema kojima od 69 potomaka dopingovanih sportista čak 23 odsto ima astmu, 25 oboli od raka, dok trećina ima sklonost ka depresiji i samoubistvu.

Antidoping kontrole su izuzetno skupe, svako testiranje košta oko 250 evra. Kada se to pomnoži sa najmanje 200 provera, koliko se godišnje radi u našoj zemlji, samo za uzimanje uzoraka dolazimo do respektabilnog broja od 50.000 evra.

Prema zvaničnim podacima Antidoping agencije, prošle godine je osam domaćih sportista palo na doping testu. Pozitivna su bila četiri rvača, dok je po jedan slučaj zabeležen u karateu, veslanju, atletici i dizanju tegova. Agencija je izvršila 105 testova na borilištima i 44 van terena. str. 10-11

www.lakođoposla.com

Sreda, 21. januar 2009.

Pola Srbiic zna samo

Visoka tehnolo8iia pomera ranice terorizma

Da nema visoke tehnologije, teško da bi teroristi uspevali svoje planove da sprovedu u dela. Jedan od primera korišćenja. moderne tehnologije u terorističke svrhe jesu napadi u Mumbaju, u novembru prošle godine. Teroristi su uz pomoć uređaja za globalno pozicioniranje lakše doplovili iz Karačija u Pakistanu u Mumbaj. "Takođe, korišćeno je još nekoliko uređaja visoke tehnologije, kao što su blekberi, zatim diskovi sa satelitskim fotografijama visoke rezolucije, satelitski telefoni i mobilni uređaji kojima je teško ući u trag. Sve to je nagnalo eksperte za bezbednost da saznaju na kojinačin teroristi koriste tehničke inovacije. Istraživanje upotrebe tehnologija u terorističke svrhe uglavnom je usmereno na korišćenje socijalnih mreža interneta, virtuelnih svetova. ili onlajn videoigara, koji najčešće služe za planiranje napada, regrutovanje ili promociju. Većina eksperata, međutim, smatra da stvarne terorističke pretnje ipak nisu u virtuelnom svetu, već su to i dalje kampovi za obuku i drugi tradicionalni oblici pripreme za borbu.

str. 14-15