Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

čarobnom ritmu: dižite se, mladi ljudi, ustajte na život stvaranja, hrhte svijetlu, borite se ı vjerujte, mladosti, duvna mladosti, utoni svim bićem SUVO JUN z čarmu muzihu života ma čijemu obzorju se Vijori sunčani matpis zlatnih pismena: vjera, vjera, vjera. O sestre ı braćo, haho Je hjebo bih vjermh i mlad, snažan i s ljubavlju, silnom ljubavlju u grudima!

*

O. Gvwi., sjećaš hi se haho smo bješačili na Plitvice, sjecaš h se haho si 11 vođa govorio s Jedmim malenim dječahom bo sate ı sate ma Plhitvicama, s Jednvn dječahom home si Ti bodao brvu riječ za bravu vjeru u bokret mladih dušđ. 4 Ti, Branho, a Ti, Joža, a Ti, Jerohame, a Ti, Zora, Je li Oi mi hada ı mihada nećete moći da zaboravite našu Yiječ ı mašu pjesmu, naše razgovore i maše čežnje, naš svet ı divni zavjet da ćemo uvijeh, uvijeh vJerovat. U sunce ı život, u Čudo ı ljude, u ljubav ı mlađost. Zdravo, zdravo, mila “oja braćo ı sestre, neizrecivo vas volim i neizrecivo vam snažno Rhličem: zihada., mihada ne može nestati naš vez, zlatan ı svet, vez vjere u Dobro ı u Čovjeha. u Pobjedu ı Sreću!

*

U tajnama zvjezdanih noći, u snima biserne mladosti, u svijetlu ı bosve Jino Pprozrmin čežnjama čistoga ı mladoga bića molili smo Svemir da nam Pbohloni nešto što Je najljebša ljepota. I naša bjesma u gorama hod vatre logora, i naše sanjarenje o obnovi, ı naša riječ primila Je zbog 1e naše molitve bosvetu ız Svemia. Sveti smo bili mi, svet je naš bohret vjere ı su-, Jetla. O. sestre ı braćo, had bih vam samo mogao reći holiho vas volim. hoRho vas snažno ı divno volim.

Tiho... hho... hše... hše... ho čarobna ı daleha muzika iz dječjih jriča. Onda bhže, bliže, više i jače, brujanje Je dolazilo, dolazilo, dolazilo. Ko bura ı hiša. orham ı vjetar jače, divshi, svemirshi, snažno, snažno, snažno... 4 onda... hho ı vedro smirenje. Blago ı smireno. Ko miran i sunčan dan mladoga ljeta, ho vedra molitva sa bosvećenih ı naivnih usana malenoga dJetešca koje se smiješi ı Bogu moh. Tahav je bio naš bokret, tako am 1sbunja bića naša.

*

Sestre ı braćo, možda ćemo se razdaleko raštrkati bo svijetu. Možda ćemo irbjeti mnogo i silno, možda čemo biti lično srecni. Ko zna?? 4h, taho Oam vjere. mhada i nikada nemojmo da hidamo vez naših duša. Qez Je taj xvet ı čist, bještav i golem, fin ı sjajan.

- Ko safir ı ametst naši su spomeni, ho harfunhul ı rubin naša Je mladost ı život. Braćo, braćo, sestre, sestre: NIK4DA, NIK4DA NE ZABORAOIMO.

Zagreb maja 1930

219