Jugoslovenski Rotar

šim narodom. Ovaj uobičajen način u Rotarstvu možda nema ovih prednosti za druge klubove, kao što ga ima specialno za Dubrovnik, koji je poznat u svetu kao turističko mesto. Ako ova prepiska ne dovede do ničeg nego da svrši u arhivi, ali ipak dadne pobudu kojem Rotaru da dođe u Dubrovnik učinila je duplu uslugu, jer smo prvo služili time svome gradu, a drugo poseta će ipak sama sobom i sa ličnim dodirima dovesti do zbliženja.

To su u glavnom putevi kako se danas može služiti internacionalnom zbliženju, ali zato treba kiubovi da podupiru sve akcije i pridonašaju po svojim silama procvatu svih pothvata za međunarodno smirenje, jer Rotary Pokret, po svojoj raširenosti, po svojim idealima, ро svojem svetskom a jedinstveno organiziranom drugarstvu, po raznolikosti klasifikacija, ima najveću mogućnost, da ove ideje proširi i preпезе па svoju okolinu. Nije ovo izvađanje vezano za jedan ljudski vek, ali zato treba još više ove ideje iz generacije u generaciju osnažene prenašati, kako bi jedanput celo čovečanstvo bilo uzdignuto u jednu lepšu i harmoničniju sferu, ali priraslo nogama čvrsto za naš globus. ·

*K

DUBROVACKE ANEKDOTE

(Po Dum Ivanu Stojanoviéu.)

UTOK VLASTELINA GUCICA

Dubrovaéki vlastelin Vlad Gucic-Gozze, pretjerani aristokrat i odličan poznavalac francuske književnosti, bio je čudak, ali politički vrlo oštrouman. Živio je osamljeno, a samo bi katkad zašao u kafanu da zaigra šah s nekim svojim znancem, postolarom Marijanom. Na opće čuđenje prijatelja znao je reći: »Što se čudite? Danas smo svi mi postali Marijani.«

Njegove satiričke primjedbe na račun Austrije bile su vrlo paprene, pa je na njega budno pazila austrijska policija. Nekoliko puta osuđivan je i na kućni zatvor. Kad mu je jednom prilikom uručen pismeni nalog da je osuđen na 12 sati kućnoga zatvora, jer je u kafani opet nešto govorio proti vladi, glasno je primijetio:

»Podnosim u Zadar utok proti osudi, sa upitom visokoj vladi, da li imam taj zatvor izvršiti po danu ili po noći, jer se u osudi o tom ne govori.«

Iz Zadra nije nikad dobio odgovora na svoj utok.

NEPOTREBNE TABLE

Nakon što je Dubrovnik pripao Austriji, izišla je jedna naredba, da se po svim političkim kotarima postave tablice, na kojima će se za svako mjesto označiti kotar, općinu i ime mjesta. Tako je i Dubrovnik, degradiran na obično kotarsko mjesto, dobio svoj »Kopfzettel«.

22