Jugoslovenski Rotar

ROTARSTVO U RUMUNIJI ! POLISKOJ

Rotarstvo u Rumuniji broji 9 klubova. Prvi je osnovan u Bukureštu (aprila 1929) a posle nekoliko dana drugi u Temišvaru. Treći i ¢etvrti u Brašovi i u Cernovici {oktobra 1930), zalim u Aradu (1932) u Kampini i Jašu (1933), u Kluzu (1935) i majzad u Ploešći (1936). Od marta meseca 19.36 rofarski klubovi Rumunije imaju svoj zasebni distrikt pod brojem 84 distrikt R. |. Guverner je ing. Agripa Popescu.

Najviše članova ima klub Bukurešt (55), za njim dolazi Temišvar a za ovim Černovica i Kluž. Najmanje članova imaju Jaš (17) i Kampina (16). Svi klubovi drže svoje sednice u veče posle 20 časova.

Rumuni imaju 2 rofarska žurnala. Oficielni je organ Rofary Romania, počeo je izlaziti 1937 i predamnom su sveske za juni-juli, avgust, septembar, oktobar i novembar-decembar. Prve sveske zvaničnog organa pune su opisa sa rofarske konvencie u Nici. Braća koja su bila na prošloj konvenciji setiće se da je iako maloĐrojna, rumunska. delegacija jako padala u oči nacionalnim kostimima, koje su naročilo u Casino de la Jefće pri razdavanju poklona domaćem klubu bile jako primećene. Sveska za avgust, ima jedan veoma značajan članak: Interbalkanska infelekiualna kooperacija od rotara Cicenike (Tzitzeica) preisednika rumunske komisije za infelektualnu kooperaciju. Pisac naglašava u počefku feškoće oko sporazumevanja među balkanskim narodima, jer je inteligencija pojedinih naroda na Balkanu dolazila sa raznih škola Zapadne Evrope, fe se pod uticajem sfranih kultura udaljavala sa prirodne linije svoga istoriskog razviéa. Ipak je pokuSavano preko raznih ustanova i časopisa, da se infeligencija balkanskih naroda zbliži.

Tako Jugoistoéni evropski institut (1913), Balkanski revi (1918 u Parizu), DruStvo za unapredenje geologije Karpata (1922), Balkanske konferencije (1929 u Atini), časopis: Balkan (1930 u Atini), časopis: Međunarodni revi balkanskih izučavanja (Beograd 1934 urednici Skok i Budimir) Medubalkanski kongres matematiéara (1934 u Afini) — sve su lo spone za približavanje i bliža poznanstva među balkanskim infelektualcima. Pisac predlaže da se ovi pokušaji (kako on naziva ove razne usfanove i časopise) moraju dovesti u koordinaciju, da se ovi napori ne bi beskorisno gubili. Treba prvo izazvafi aktivni rad između nacionalnih komisija pojedinih balkanskih naroda a pod zašfifom Instifuta za infelektualnu koordinaciju. Pri tome ne sme ni jedna balkanska zemlja da ima privilegisano mesto prema ostalima. Treba dakle sfvoriti intelektualnu kooperaciju:’ pravu, iskrenu i stvarnu. | to je samo jemstvo Za uspeh.

U septembrskoj svesci prof. Vladimir Kohlik (Cohlick), trgovaéki ataSe ¢ehoslovačke u Rumuniji, dao je jedan lep članak o Masariku, kao filozofu i demokrati, rot. ing. prof. Konst. BuSila: O Elektrifikaciji zemlje a rofar ing. Kornel Mikloši, naš poznanik iz Temišvara opisao je jednu planinsku kuću u banafskim planinama, koju su podigli rofari, kuću na Munfele Mic. Kuća je na visini od 1500 m. u blizini Karansebeša i može da primi na konak 34 lica.

U poslednjoj svesci od prošle godine dao je prof. Jonescu opširan referaf sa svoga puta po Svajcarskoj, a rotar Bibring iz Cernovice dao je lepo predavanje o važnosli redovnog prisusfvovanja na sednicama .

ж

Ploeski Casopis ,,Rivista rotariana a Rotary Cubului Ploesti’, je drugi rumunnski Casopis, Stampan je na pisaéoj masini, pa onda umnožen. Izgleda po sedištu kluba (Engleski dom), da ovaj klub drži dobre veze sa Englezima koji eksрјоан и Бодаје pefrolejske izvore blizu Ploešta. A fo se vidi i iz lista, jer su mnoge stvari dafe u oba jezika i na rumunskom i na engleskom.

у 115