Jugoslovenski Rotar

kluba u Brčkom br. Bakija H. Selimović dao sljedeći izvještaj:

Pobudjeni rotarskim idejama i prateći rad članova pojedinih Rotary Clubova, odlučilo se jeinas nekoličina, da u Brčkom osnujemo Rotary Club. Zato naročitu blagodarnost dugujemo našemu kumu bratu Tomi Maksimoviću, pasipretsedniku R. C. Vukovar, čijoj se požrtvaonosti ima zahvaliti, da je u opće došlo do osnutka R. С. u našom mjestu. Bez njega nebi bilo ovoga svečanoga sastanka, bez njega, možemo reći, nebi bilo R. C. u Brčkom. Radeći kao punomoénik prvo pastguvernera Pavlovića. a posle i sadašnjeg brata guvernera, on Je u punoj mjeri iZVTIŠIO svoj zadatak na zadovoljstvu sviju nas, na čemu mu od srca čestitam i zahvaljujem. Prve naše sastanke odpočeli smo u decembru 1957. god. a naša braća: Padjen, Dr. Ikić i Jakovljević, već u Januaru 0. g. prisostvuju kao gosti u Rotary Clubu u Vukovaru. — Brat Tomo, čim Je kod nas vidio dobru volju, da želimo biti rotari. došao je u Brčko dne 29. maja o. g. s nekoliko braće iz Vukovara (njih 9 na broju) da održe sa nama sastanak. Odmah posle ovoga sastanka odlučisme: da se održi osnivački sastanak, na kojem smo osnovali naš Club i izabrali naše časništvo za 1958/59 god. i to: Za pretsednika Artura Padjena. za potpretsjednika Marka Jakovljevića, za tajnika Bakiju H. Selimovica, za blagajnika Haima D. Saloma, za obrednika Jovana Hadžića i za odbornike: Ljubu Cvetkovića, Selima Kantardžića i T. Papića dok su u nadzornom odboru: dr. GJjorgje Cvetković i Armin Marion. — Dan sastanka uzeli smo: Četvriak u 20 časova „Hotel Jugoslavija“. Pošto su na ovome sastanku usvojena pravila, Klub se je prijavio vlastima 9. Juna, a pravila su odoDrena od Kraljevske Banske uprave Drinske banovine u Sarajevu dne 18. 6. 1958. II. br. 17155/58. Po dobivenom odobrenju, odpoćeo je normalan rad Kluba, koji se Je do sada odrazio u redovnim sastancima.

Rad je sada, uvaženi gosti, da sa nekoliko riječi ocrtam u kratko, što nas je pokrenulo, da osnujemo R. C. u našem mjestu, pored razmjerno velikog broja raznih humanih, kulturnih 2 šporiskih udruženja u našem gradu? Zar je trebalo još jedno udruženje? Istina po broju imademo možda i suviše raznih društava, ali po kvalitetu i stvarnom radu u njima, nemože se reći da ih je previše. — Svako vrijeme ima svoje obilježje. Današnje se karakteriše grubim materijalizmom i mašinom. — 1 гагуајиа зе п (от ргауcu tehnike ono je izgubilo malo po malo smisao za duh i duševne vrijednosti. Pa ipak, nas Je takav jedan pokret, koji želi da na etičkim osnovima reguliše odnosno medju ljudima privukao, Jer kao djeca 20. stoleća, pored sve naše savremenosti, mi smo osjetili što nam fali i žudno smo posegli za tim da odklonimo ovaj naš nedostatak. Opća korist Je sopstvena koristi, a ko drugom služi samom sebi služi. te su dvije rotarske dogme, koje pretstayljaju krik ljudske duše i srca i prolest protiv savremenog materijalističkog nazora na svijet. — One su ujedno vječne maksime ljudske solidarnosti, koje svijet može po katkada zaboraviti, kao što izgleda da je danas, ali na koje se mora brzo vratiti. ako neće da sav društveni poredak sunovrati, obezglavi i propadne. Ove liЈере rotarske ideje privukle su kao magnet naSe umove i srca i mi smo odlučili, da i pored našeg raznogyjerskog osvJedočenja i političkog opredjeljenja. da pridjemo jedan drugome, kao ljudi i drugovi, i da u Rotary Clubu gaJimo samo ono, što nas spaja u zajedničkom idealu služenja drugome. Sa ovim raspoloženjem i nadama mi ulazimo danas u Rotarsku Zajednicu. U tu zajednicu mi unosimo ogromni kapilal naše čvrste volje, da ćemo ispovedati načela služenja kao osnovicu u našom liénom Zivotu, zvanju. u klubu, u javnosti i u medjunarodnim odnosima. Pri završetku izJavljujem.

8' 107