Jugoslovenski Rotar

skoj strani radi obrane od katastrofalnih poplava. Jedan dio epitafa. kapitela i sitnijih predmeta čuva se brižno u osječkom gr. muzeju. Nakon smirenja u podunavskom bazenu gospodare moćne madjarske familije Osiyekom ili Eszekom. Na dravskom prevozu, jedva kilometar adaljeno od rimskih ruševina. nastade braničgrad sa kulama i okopima. Srednji vijek do pada Osijeka u ruke Turaka 1526. god. nije za Osijek imao bogzna kakovo značenje. Turci, uočivši strategijsku važnost ovog mjesfa. podigoše Jako utvrdjen grad, u kojem namjestiše 50 velikih topova, a veliki zavojevač Sulejman dade u nepun mjesec dana podići 5 km dugi most od Osijeka (Eszeka) preko močvara do Darde na madjarskoj strani. To bijaše čudo svjetskog glasa. Do 1687. god. gospodare ovdje turske paše. suzbijajući uspjehom sve pokušaje hrvatskih četa, da Osijek oslobode. Nakon sveopćeg povlačenja Turaka koncem 17. stoljeća postaje oslobodjeni grad carska tvrdja. čiji se ostaci vide Još ı danas. Osijek Je eminentno vojnička varoš, a ono malo gradjana pod upravom austrijske Komore. Tek 1809. postaje slob. i kr. grad koji Je znatno proširio blagodareći živahnoj trgovini sa susjednom Turskom ı iskorišćivanju bogate slavonske zemlje i divnih šuma. On postaje sijelom političkih, kulturnih ı vojničkih ustanova, te igra vidnu ulogu do 1848. g. Tada pada na kratko vrijeme u ruke Madjara. Nakon toga Osijek Je drugi grad u Trojednoj Kraljevini, naime glavni grad Slavonije. razvijajući se u svakom pogledu na stepen moderne varosi.

Svjetski rat koči daljnji razvitak. Poslije prevrata tu Je Još neko vrijeme sijelo vel. župana i inih vlasti, suda, finansije, pa oblasti. Nakon dokinuća ustava pada Osijek na rang sreske varoSice, kojoj je oduzeto sve, što Joj se uzeti moglo. Tu živi danas. otsJećeno od svijeta, 40.000 stanovnika. Veze s našim centrima očajne su. za svaku malenkost treba tegobno hodočastiti ili banovini u Zagreb, ili pak u Beograd. A da nema kod nas privatne iniciative i da nije sjedi8te velike industrije, mogli bismo taj grad sa svojom časnom ı slavnom 7000-godišnjom tradicijom nazvati u današnjem žargonu Palankom.

58 što većih, što manjih industrija, zatim trgovina sa širom i bližom okolinom, brinu se da ne ugine nekad živi puls Osijeka. iako i prečesto mjerodavni za taj gigantski napor nemaju nažalost nikakovog razumiJevanja. Preko 6000 tvorničkih radnika nalazi svoj kruh svakdanji u tim vrlo modernim radionicama. Tu je ogromna Šećerana. koja za vrijeme kampanje uposluje oko 2000 sezonskih radnika. Ljevaonica željeza sa 700 radnika. Svilana sa 400 radnika. Fabrika sapuna Schicht sa 550 radnika ı preko 100 inih namještenika, kožara sa 250 radnika. Lanena sa 200 radnika. Fabrika Kefa sa 200 radnika, štamparija sa 200 radnika, „Ipoil“. Pivara Šeper, nekoliko velikih ciglana, Povišilova tvornica pokućstva. nekoliko velikih mlinova, tvornica keksa, pa šibica „Drava“, plinara. elektrana i mnoge druge.

Trgovina Je vremenom osjetljivo nazadovala. U Udruzenju trgovaca ima zaclanjeno 1200 Glanova. Obrt jedva jedvice Zivotari. Gradjevna djelatnost bilježi potpun zastoj, dok u srednje škole grne od godine do godine sve veći broj nauke željnih, te su sve srednje škole upravo prenapunjene. njihov kapacitet potpuno iscrpljen, pa bi bilo potrebno zgrade srednjih škola znatno proširiti, da bi u svim potrebama priliva učenika udovoljilo.

110