Jugoslovenski Rotar

Usredotočen na brdima, podalje од rijeke Zagreb nije inz: tresantan za osvajače: pred njim oni uvijek zastaju, i Nijemci i Osmanlije i sam Napoleon. Moguće je upravo to odlučilo sudbiz: nom Zagreba; kao kulturno i političko središte, udaljen od privrednih linija, koje se smiruju na Kupi, liniji Karlovac-Sisak, Zagreb se može posvetiti svojoj novoj misiji, da postane predvodnikom Hrvata u politici i kulturi, a kad osvoji tu svoju predvodničku poz: ziciju, stvori preduvjete za rad u slobodi, osvojit ée natrag i svoje privredne predvodničke položaje. TIlirski narodni preporod, mece: natstvo biskupa Strossmayera stvaraju iz Zagreba središte na: roda, njegov nerv, veliku političku radionicu. I postepeno opet postaje Zagreb, naročito otkako željeznica nadoknadjuje vodene puteve i ceste, opet atrakcionom točkom za privredu, unatoč svih zapreka, koje privrednom razvitku Zagreba stavlja hrvatsko: ugarska nagodba.

Po svojem političkom opozicionarstvu Zagreb je pastorče vlasti — sve što je u Zagrebu stvoreno, pretežno je izgradjeno upravo u prkos višoj političkoj vlasti, vlastitim narodnim sred: stvima, privatnom inicijativom. Slomom AustrozUgarske 1918. Zagreb ulazi u novo razdoblje svoga života. Iz svih krajeva na: vire nov Živalj, no grad se proširuje, pučanstvo mu se množi; dok je Zagreb imao polovicom XIX. vijeka tek nekih 25.000 duša, da: nas mu se pučanstvo podeseferostručilo, brojeći oko 250.000. Taj upravo američki tempo razvitka rodio je mnoštvo novih i komu: nalnih i političkih i društvenih i ekonomskih problema, koji traže velike žrtve od zajednice, ali u glavnom svi ti problemi svladavaju se — tu opet dolazi ona specijalna, gotovo otajna snaga Zagreba: sve nove došljake Zagreb ubrzo asimilira, pretvara ih u ZagrepSane i to ne moguće tek po općinskoj pripadnosti, već po duhu, karakteru, sklonosti, načinu života. Svedjer novi zivlji pretvaraju se u strastvene, oduSevljene ZagrepCane, nepokolebive lokalne patriote. Svi naši krajevi daju tako svoj prilog stvaranju novog velikog Zagreba — Zagreb je po tome vječno mlad grad, sa svim elanom mladenaštva. Zagrebački gradjanin sposoban je entuzijazmirati se za sve Sto je dobro i plemenito, gord je na napredak svoga novog grada. Očituje se to u njegovom bujnom druStvenom Zivotu — Zagreb je grad s valjda najviše društava u našoj zemlji, od kojih svako u svom djelokrugu predano radi. Mnoga društva drže spomen i vezu sa svojim starim krajem, s Dalmaz cijom, Bosnom, Srijemom, Sokadijom, Hrvatskim Primorjem, Zagorjem — ali sve njihove osebujnosti uskladjuju se u Zagrebu, koji je time najsnažnija kopča svih pokrajina. Zagreb svima daje mjesto na suncu, Zagrepčani su katkad strastveni, ali u glavnom tolerantni — drevni kult zagrebačkoga slobodarstva nije JOŠ ugasnuo, u slobodi, kao i pred šesto godina, amalgamira sve inorodne elemente. I tu je takodjer razlog da se je Zagreb morao vratiti SVOJOJ nekadašnjoj funkciji: biti važan privredan centar, koji veže-i spaja Istok i Žapad, Sjever i Jug. Desetcima tisuća novih pridošlica Zagreb daje zarade, vodi ih kroz život. Zagreb tako služi narodnoj zajednici, dajući Joj hljeba i ono, što je povrh hljeba, potrebno za život u ljudskom dostojanstvu.

17