Jugoslovenski Rotar
~
Би Ката uvede monarhijska forma drzave koja bi jedina bila u stanju ovakove fatalne posljedice revolucije ukloniti. |
I zato opažamo da je konsolidovanje unutarnjih političkih prilika iziskivalo kod svih ovih država do пајпоу1јез doba teške unutarnje političke borbe ı revolucije koje su postale skoro normalnom pojavom. Najviše unutrašnjih perturbacija doživljele su nove republike na sjeveru i sjeverozapadu Juzne Amerike. "Tako je n. pr. u prošlom stoljeću Venezuela prošla 52 revolucije, Kolumbija 27, a Bolivija preko 60 revolucija.
Ako se uzme u obzir da su sve mlade države na brzu ruku formirane, bez točno određenih granica, ı kada se još ona silna bogatstva pojedinih predjela nisu poznavala, onda se zaista možemo čuditi, kako je razmjemo malo internacionalnih zapletaja bilo između pojedinih država Južne Amerike, jer, osim krvavog paraguayskog rata, svi su ratovi razmjerno sa malo žrtava svrSavali.
Povijest Brazilije razlikuje se bitno od povijesti Spanjolske Amerike. Od drzava ostale Juzne Amerike razlikovala se je svojom veličinom, portugalskom kulturom, monarhijskom formom drzave i blagim revolucijama.
Povijest Brazilije kao neodvisne države počinje g. 1808 dolaskom portugalske dinastije u Rio de Janeiro. Sedam godina kasnije proklamovao jeJoao VI. koloniju kraljevinom Brazilijom sa istim ustavom kao što ga je imao Portugal. God. 1821 vraéa se Joao VI u Portugal i imenuje syoga sina Pedra regentom Brazilije.
PoSto je nova vlada u Portugalu htjela ukinuti samostalnost Brazilije i opet je pretvoriti u koloniju, naišla je na jaku opoziciju, kojoj se i regent Pedro priključio te godine 1822 proklamovao potpunu samostalnost Brazilije, primivši carsku krunu koju mu je gradsko vijeće Rio de Janeira ponudilo. Portugalci su poduzeli iza #ова još jedan slabi pokušaj da u Braziliji opet preuzmu vlast u svoje ruke, ali su koncem 1823 bili gotovo već iz cijele zemlje istjerani. Poradi unutarnjih i vanjskih zapletaja Pedro I. abdicirao je g. 1831, a naslijedio ga je njegov sin Pedro Il, koji je, nakon što je proglašen punoljetnim, vladao od 1840 do 1889. Njegova vladavina je najsretnija era u povijesti Hrazilije, i u toj eri ona je doživjela svoj najjači porast. God. 1889 prošla je Brazilija mirnu revoluciju koja je ukinula monarhiju i proglasila republiku. Pad Pedra II prouzrokovale su razne mjere које je pod konac svoje vladavine poduzeo. Ukinuo je ropstvo crnaca i zabranio daljnje useljavanje crnaca u Braziliju, što mu Je donijelo veliko neprijateljstvo posjednika plantaža. To je bio prvi signal za pad carstva. Nadalje se je sukobio sa crkvom, jer se је usprotivio borbi protiv slobodnih zidara i konačno je i vojska stupila u opoziciju protiv njega, jer je zabranio oficirima miješanje u politiku.
lako se je prema tradiciji kolonijalnog doba moglo očekivati da će Južno-američke države uvesti monarhijsku formu države, Jer su njihovi vođe bili uvjereni da nove države nisu još sposobne za demokratski republikanski režim, ipak je primjer sjevero-
227