Jugoslovenski Rotar

skih novina, tjednika i mjesečnika, te jedna slovenska i jedna crnogorska novina.

Stanovništvo Južne Amerike pokazuje rasne karakteristike iz svih kontinenata svijeta. Urođenici, nazvani Indijanci, a za koje se drži da su azijatskog porijekla, bili su za vrijeme osyajanja Juzne Amerike jedini stanoynici kontinenta. Zatim su doSli osvajači Spanjolci i Portugizi. Potom je importirano 12 milijuna crnaca robova. Nakon svršetka oslobodilačkih ratova nadošao je val useljenika iz svih država Evrope, a osim toga počeli su se useljavati u Braziliju Japanci, a u Chile Kinezi, tako da danas Južna Amerika znatno više od Sjeverne Amerike pretstavlja pravi labirint svih mogućih rasa.

Kako su skoro svi useljenici bili muškarci, to je došlo do legalnih i nelegalnih veza sa ženama indijanskog porijekla, a u Braziliji i sa crnkinjama. U Argentini su ženidbe Španjolaca sa Indijankama bile vrlo rijetke, dok su između Kreolaca i Indijanka bile češće. U Braziliji se nije pravilo nikakove smetnje sklapanju brakova između Portugiza i Indijanka i Crnkinja. Jače miješanje Španjolaca sa Indijankama iz plemena Guarany deSavalo se u Paraguayu. Cesti brakovi izmedu Spanjolaca sa Indijankama bili su u Peru-u, te su stanovite brakove sa otmjenim Inka-Zenama Spanjolski vlastodr8ci iz polititkih razloga Cak i podupirali. Vodeée ličnosti iz okoline Francisca Pizzara birali su svoje zene iz kruga princesa Inka i porijeklo iz ovakovih brakova smatra se i danas kao visoko aristokratsko.

U Južnoj Americi ne postoji priznata definicija za rasne pojmove. Najviše se upotrebljavaju oznake Mestice i Kreoli. Mesticom se označuje mješavina bijelca sa Indijankama, a Kreoli su u Južnoj Americi rođeni Španjolci, ali i ta oznaka ne upotrebljava se u svim južno-američkim državama jednako. Tako n. pr. u Boliviji jedan Indijanac, ako promijeni nošnju, prestaje biti Indijanac, te Sa označuju Mesticom, a ako se ovakav Mestice bavi vlastitim poljodjelstvom, onda avansuje na bijelca.

Danas postoje u Južnoj Americi dva tipa: evropejski i hispano-indijanski. Prema rasama mogu se južno-američke države dijeliti u zemlje Indijanaca, Mestica i Kreola. Argentina i Uruguay su zemlje Kreolaca. Andske republike Ekuador, Bolivija i Peru su zemlje Indijanaca; Venezuela, Paraguay, Kolumbija i Chile, unatoč jako zastupanog indijanskog elementa u Venezueli i Paraguayu i crnatkog u Kolumbiji, zemlje su Mestica.

U Braziliji se rasni problem uopée ne moze postaviti. Brazilija ima najvise prelaznih rasa. Tamo imade 51% bijelaca, 22% miješanih bijelaca sa Crncima, 14% Crnaca, 11% miješanih bijelaca sa Indijancima i 2 Indijanaca. Ali i ove cifre nisu potpuno točne, jer između 51% bijelaca biće mnogo postotaka takovih koji imadu crnačku krv.

U Južnoj Americi nema onog neprijateljskog drzanja bijelaca prema Crncima i mesticama kao n. pr. u Sjevernoj Americi. Tako n. pr. u Braziliji Crnci zauzimaju visoke položaje u javnom Zivotu, a u Paraguayu je indijanski jezik Guarany koji gotovo svi tamo govore, izjednacéen sa Spanjolskim.

232