Jugoslovenski Rotar
izvoz Ekuadora sastojao se je prije rata 60°/o od kakao-a, dok danas iznaša samo 25%. Naprotiv je izvoz petroleja koji je роstao najvažniji eksportni artikal Ekuadora, znatno porasao. Također je izvoz kave veći od predratnog.
Privreda Paraguaya temelji se danas, kao i prije rata, u glavnom na eksportu Quebracho-ekstrakta, sirovih koža, mesa, pamuka i Yerba Matč. Yerba Matč Je biljka koja se priređuje kao čaj. Za vrijeme kolonizacije to je bilo jedino toplo piće kreolskog kućanstva. I danas se još više troši nego čaj i kava. Argentina troši godišnje 80.000, a Brazilija 70.000 tona Yerba Mate.
Uruguay izvozi uglavnom smrznuto meso i meso u konzervama, sirove kože, krzna i vunu. Uzgoj goveda i ovaca je u Uruguayu vrlo razvijen. Prema statistici iz g. 1930 iznaSao je broju goveda 7 milijuna, a ovaca 18 milijuna komada.
Argentina, Cija se privreda temelji posvema na izvozu Zitarica i mesa, nije kao ostale juzno-ameri¢ke drzave od privrednog poremecenja mnogo trpjela. Najvazniji poljoprivredni produkti su pSenica i kukuruz, a sade se na 12 milijuna hektara zemlje. U ovim produktima Argentina pokriva 20°/0 potrebe svjetskog konzuma. U lanenom sjemenu Argentina vodi i njeno sudjelovanje na syjetskom trziStu iznaSa 90°/o. Iza žitarica je izvoz smrznutog hlaLenog mesa najvaznija grana privrede Argentine. Tu postoji nekoliko ogromnih t. zy. Frigorifica, gdje se dnevno oko 10.000 goveda kolje i meso u smrznutom i hladjenom stanju, a neSto i u konzervama izvozi. Ova grana privrede nalazi se uglavnom u engleskim i amerikanskim rukama. Uzgoj goveda i ovaca je veoma razgranjen. Prema statistici iz 5. 1930 iznašao je u Argentini broj govode 32 milijuna, a ovaca 45 milijuna komada.
Osim toga izvozi Argentina sirove kože, vunu i pamuk.
Danas je Južna Amerika jedan od najznamenitijih kontinenata za IZVOZ sirovina i Doljoprivrednih produkata za Europu i Sjevernu Ameriku. Ali jednako tako je Južna Amerika važna za Europu i Sjevernu Ameriku za import njihovih industrijskih i gotovih produkata.
Ako na svjetskom tržištu cijene izvoznim artiklima Južne Amerike padnu, kao što je to bio slučaj za vrijeme svjetske krize, znatno se umanjuje njen izvoz i time slabi njena plaćevna sposobnost, što ima opet za posljedicu znatno slabiji import industrijskih i gotovih produkata iz Europe i Sjeverne Amerike. Isto se događa, ako se na svjetskom tržištu pojave konkurentni artikli produktima Južne Amerike, kao što je to bio slučaj sa sintetičnom Sgumom, vještačkim dušikom, ili ako konzumne države nađu ili tvore druga produkciona podruéja kao kakao-plantaze u zapadnoj Africi i plantaze gume na Malajskim otocima i u Holandskoj Indiji.
Sve je ovo prouzrokovalo nastojanje juzno-ameritkih drzava da se od uvoza gotovih artikala Sto viSe emancipuju, te se posljednjih godina opaza jaka industrijalizacija ABC drzava, u prvom redu Brazilije i Argentine, Sto je imalo za posljedicu da su se privredni odnosi Južne Amerike sa ostalim svijetom iz temelja počeli mijenjati.
238