Jugoslovenski Rotar

~

se blizu četrdeset nalaze u samom Leskovcu i njegovoj neposrednoj okolini.

"Tvorci industrije bili su Mita Teokarović, Antonije Popović i Gligorije Jovanovié. Odlazeéi u Bugarsku i trgujuci leskovačkim specijalitetima. oni su otuda donosili vuneni gajtan, koji je kao neophodni sastav tadašnie nošnje u Srbiji imao odličnu prodiu. Kako za izradu ovog gajtana nije trebalo mnogo znanja niti kapitala no samo izvestan broj pletećih čarkova, koji su se u samoj Bugarskoj izradjivali, oni su udesili da uzmu za ortaka sopstvenika jedne takve fabričice u Karlovu i da te ćarkove krišom prenesu u Leskovac, pošto je izvoz istih bio strogo zabranjen. Početkom 1884 god. u selu Strojkovcu (10 km. daleko od Leskovca) u jednoj običnoj seoskoj vodenici montirani su ovi čarkovi i prva fabrika otpočela da radi. Ona je u stvari bila kvasac, iz koje je otpočela da niče i da se razmnožava leskovačka industrija. Pored imenovane trojice u ovu prvu industrisku firmu stupili su kao ortaci Stevan Pojadžov iz Bugarske i Proka Mitić iz Leskovca. Predju za izradu gajtana prele su žene na preslicama te je gajtan jedva odgovarao kvalitetu bugarskog gajtana, koji se i dalje uvozio. Tek posle srpsko-bugarskog rata 1885/6 god. obustavljen je uvoz gajtana iz Bugarske te se odmah pojavila ogromna tražnja i potrošnja gajtana Sto je izazvalo podizanje i druge fabrike gajtana u sel Kozaru. Tu drugu fabriku podisgli su’ Goréa Petrovic, Kosta Ili¢é-Mumdzija, Mika Jankovié i opet jedan Bugarin — Manuil Ilijev iz Kalofera, koga su novi poduzetnici na sličan način domamili iz Bugarske.

Pojavom ove druge fabrike pojavljuje se prirodno konkurencija te se kod obeju fabrika pojavljuje ideja, da zajednički stvore jednu modernu fabriku za izradu kamgarn prediva za gajtan. Na ovu ideju primorani su bili jakom konkurencijom Minhove fabrike u Paraćinu, koja je po dobivenoj povlastici bez carine uvozila maSinski kamgarn, od njega poéela izradjivati gajtan pa boljim kvalitetom po*ela oduzimati muSterije leskovačkim fabrikama. Ideja je urodila plodom 1895, a već 1896 god. počinje gradjenje prve tekstilne fabrike pod firmom: Popović, Ilić i Komp. Od ove fabrike kao rasadnika već 1905 god. niče nova fabrika u Grdelici, a zatim niz novih tekstilnih preduzeća ne samo u Leskovcu. no i u Beogradu, Paraćinu i drugim mestima. Sva ova preduzeća bila su dobro i temeljito postavljena i postigla odlične rezultate. Time je dat potstrek za podizanje ı drugih preduzeća ne samo tekstilnih. Bačeno seme našlo Je pogodno tlo, a vredne ruke Leskovčana postigle su vidne rezultate u unapredjenju ove važne privredne grane. Danas Leskovčani poseduju preko pedeset industriskih preduzeća u Leskovcu i sledećim mestima: Kumanovu, Skoplju, Bitolju, Prizrenu, Novom Pazaru, Paraćinu, Ćupriji, Jagodini, Prokuplju, Beogradu, pa čak i nekim mestima Vojvodine, u Hrvatskoj itd.

383