Jugoslovenski Rotar

mlin kod nas sa uređajem za mljevenje rogača te ima veliko značenje za plasiranje tog našeg dalmatinskog produkta. Osim toga postoji U Karlovcu tvornica parketa i sanduka, skladište građevnog materijala i tvornica cementne robe, vlasništvo J. Rendeli-a. Godišnja proizvodnja iznosi 60.000 kvadratnih metara parketa, 60.000 komada sanduka, oko 50.000 metara cijevi, cementnih pločica i crijepa. Zaposleno je oko 60 radnika.

Zbog jako razvijene industrije u Karlovcu potrebno je vrlo mnogo energije, koja se dobiva iz centrale u Ozlju, a u slučaju visokog vodostaja Kupe ili velike suše, Karlovac dobiva struju iz Zagreba ili iz vlastite kalorične centrale na Dubovcu. Godine 1995 sagrađena je ta kalorična centrala sa dieselovim motorima od 1.000 HP i pogonom na sirovo ulje. Kapacitet generatora te naše rezervne kalorične centrale iznosi 900 K. W. A. Elektrifikacija je provedena u svim obliznjim selima, jer je struja srazmjerno dosta jeftina.

Gradska općina dobiva velike prihode od gradske munjare otprilike 4—5,000.000 Din. Svi prihodi gradske općine ukupno iznašaju po proračunu 21,000.000 Din, od toga otpada gore pomenuta svota na munjaru, 4,000.000 Din na gradsku blagajnu pri općinskom nametu, 4,000.000 Din na daće i t. d. Važne su gradske institucije kao Gradska štedionica i Gradska javna bolnica, koja je snabdjevena svim instrumentima potrebnim za moderno liječenje. Gradska općina posjeduje svoj kamenolom, koji služi za posipavanje cesta na gradskom području. Poznato je da taj kamen nije prvoklasan, ali se ipak upotrebljava iz razloga što ta proizvodnja nadoknađuje onu razliku, koja bi se morala naplatiti, da se kamen doprema iz daljine.

Budućnost grada Karlovca leži u njegovoj trgovini, industriji i zanatu. Najglavniji uslov za održanje sada postojećih tvornica, te doseljenja novih preduzeća leži uglavnom u:

a) Jeftinoj pogonskoj snazi, koju može munjara staviti na raspoloženje sa vrlo niskim cijenama imajući u vidu novo podignute hidrocentrale, u ostalim krajevima naše države, koje omogućuju jak razvitak industrije.

b) Potrebnom kapitalu i kreditu, koji bi industrije trebale dobiti od postojećih bankarskih institucija grada Karlovca, naročito Gradske štedionice, Štedionice banovine Hrvtaske i filijale Narodne banke.

c) Pravilnoj ekonomskoj politici grada prema postojećim industrijama. d) Vaspitanju i njegovanju radnitékog kadra t. j. otvaranjem večernjih specijalnih škola za kožarstvo, tekstilije i druge vrste industrija, koje se u gradu nalaze.

Pošto svi gore navedeni uslovi i jeftina pogonska snaga, dovoljni krediti i kvalifikovazo radništvo uglavnom i jesu uslovi za razvitak ne samo industrije, nego trgovine i zanata našega grada, to se nadamo, · da ćemo željeni uspjeh postići razumnom ekonomskom politikom upravljača našega lijepog Karlovca.

32