Jugoslovenski Rotar
Ne zaboravimo da služenje zajednici nije samo stvar srca, već ono je i delotvorna aktivnost koja donosi veoma lepe rezultate. Da bismo te rezultate postigli, mi se pridržavamo izvesnih rotarskih principa i taktike. Reč je o dobro poznatoj nam rezoluciji br. 34, koja je primljena na konvenciji u St. Louis-u 1923 g., a dopunjena amandmanima па Копуепcijama u Denvers-u 1926 g. i u Atlantic City-u 1936 g. U pomenutoj rezoluciji utvrđena su načela koja nam preporučuju kako i kada da rotary klub služi zajednici kolektivno, t. j. kao udruženje, a kada treba da se služi individualno preko članova-rotara kao pojedinaca. Ovaj drugi način služenja zajednici, t. j. služenje rotara pojedinaca, je više u duhu rotarstva nego li kolektivan rad, ali se zato ipak kolektivan rad ne isključuje. Polje rada služenja u zajednici pruža mogućnost akcije kako klubovima kao takovim, tako i svim rotarima kao pojedincima. Mi ćemo se, prema zadatoj temi ovog referata, pozabaviti posebno poljem rada rotara u služenju zajednici, t. j. individualnim služenjem u zajednici.
U rotary klubovima se eksperimentiše kao u nekom laboratoriumu i na taj način svaki rotar se usavršava i priprema kako će kao građaninrotar najbolje i najefikasnije sluziti svojoj zajednici i kako се na taj način postići najviši stupanj rotarskog zadovoljstva. To individualno služenje je najbolje ogledalo našeg rada i uspeha.
Rotari kao istaknuti građani raznih zvanja i zanimanja dolaze u dodir sa raznim kulturnim, prosvetnim i socijalnim ustanovama u kojima nalaze bogato polje rada. Polje rada rotara u služenju zajednici toliko je svestrano i plodonosno da se ono nikada ne može iscrpsti. Služeći u zajednici rotari nalaze svestrano polje rada u aktivnom učešću u javnim preduzećima i dobrovoljnim službama, u posetama javnim radovima i ustanovama, u držanju predavanja kada su angažovani u javnom društvenom služenju, u potpomaganju postojećih ustanova i javnih društava da u svome radu ojačaju i napreduju, u svestranom pomaganju, hrabrenju i podupiranju onih kojima je to potrebno. Služeći na taj način individualno, svaki rotar radi kao konstruktivni član svoje zajednice i potpomaže je u svim granama društvene aktivnosti.
Nije dovoljno da neko društvo postoji, već je potrebno da ono i funkcioniše što korisnije za svoju zajednicu, a mi, rotari, baš tamo паlazimo bogato polje rada kada takova udruženja našom inicijativom i saradnjom pokrenemo iz mrtvila i našim sugestijama i potpomaganjem učinimo sve ono što je potrebno da delatnost tog zaostalog udruženja postane korisno za našu zajednicu. Kod takvih inertnih udruženja rotari kao njihovi članovi pronalaze uzroke njihove neaktivnosti, uklanjaju ih, i od udruženja na papiru stvaraju aktivna i plodonosna udruženja čiji se blagotvorni rad uskoro oseti u mestu u kojem postoje.
U raznim udruženjima rotari nalaze polje svoga rada, kada u njima sarađuju kao njihovi redovni članovi, a još bolje ako su članovi uprave. Polje rada u služenju zajednici rotari nalaze u svim prosvetnim, kulturnim i socijalnim ustanovama-udruženjima što pretstavlja veliku važnost za javnost.
Polje rada rotara u služenju zajednici treba da obuhvata naročito one delatnosti koje su od značaja za budućnost zajednice, ali isto tako ne vreba zanemarivati ni prolazne potrebe.
Prema sugestijama R. I. sluzenje rotara u zajednici moze se nade: liti u tri glavne grupe, a to su:
115