Naša stvarnost

102 ·NAšŠA STVARNOST

zna kako kvalifikovana, pa čak ne mora često uopšte biti kvalifikovana), poslodavci ipak moraju u mnogim slučajevima računati i sa izvesnim brojem visoko kvalifikovanih radnika. Eto tu, kroz ovaj uzani kapidžik izvesnih mogućnosti kakvog iole boljeg i sigurnijeg: uposlenja, kroz taj uzani kapidžik, koji je uži no što to stvarno izgleda, — pokušava da se probije svojim temeljitim stručnim znanjem manuelni radnik u dane kada kriza, odnosno nezaposlenost kosi radničke redove.

Profesije koje su zastupljene na ovoj izložbi crteža manu-– elnih radnika sasvim su očigledna ilustracija i potvrda te težnje da se u svojoj struci bude što je moguće perfektniji. Tu vidimo kamenoresce, molere, duboresce, stolare, krojače i šustere, dakle profesije koje su neposredno tangirane estetsko-likovnim zahtevima. Medjutim, sam fakat da ti radnici baš danas, danas kada su nadnice pale, odvajaju po 60 dinara mesečno za tečaj, pokazuje koliko je oštra konkurencija na tržištu radne snage.

Amada, vratimo se drugom delu naše postavke, naime tvrdjenju da ie ove manuelne radnike odvela crtanju još i njihova težnja da sebe podignu na viši kulturni nivo. Već sama činjenica da je neko manuelni radnik pretstavlja i podrazumeva, čak kada bismo odbacili svako drugo moguće tumačenje, jednu solidnu i široku osnovu za formiranje snažnih kulturnih potreba. Manuelni radnik, koji. svakodnevno dolazi u dodir sa pronahtas– cima nauke i veština, koji sasvim izbliza može da posmatra velike preobražaje u svim oblastima društvenog života, tai manuelni radnik, koji i sam svakodnevno učestvuje u tom mno9ostrukom preobražavanju, neminovno mora da bude, čak kada to i ne bi hteo, osetljiv za kulturna stremljenja. Profesionalni, stručni i opšte kulturni motivi, kada su u pitanju kulturne težnje manuelnih radnika, ne protivureče jedni drugima, ne isključuju Jedni druge — baš na prokfiv.

A kad radnici prilaze pojedinim disciplinama likovnih umetnosti, u konkretnom slučaju crtanju nagog liudskog tela — crie-

žu, nema u tome ničeg čudnovatog, ako ne to da omi i preko-

svog napornog dnevnog rada imaju još toliko moralne snage da svoje teštom mukom zadobijeno slobodno vreme troše ne 'na odmor i zabavu nego — na rad, intelektualni rad... -

U zanatima i industriji, radnici svakodnevno stoje. pred problemima i zadacima koji se, na jedan drugi način samo, DOstaviaju i samim likovnim umetnicima. Problemi forme. linije:,

~%N