Naša stvarnost

54 - B. SEDMAK

mašina koje će proizvoditi poznale singerice, onda na koncu sve fo ima smisla samo ako će ljudi nosili više odijela. Ali pofrošnja najvećeg broja ljudi i u najvećoj konjunkluri ostaje ograničena zbog njihove male najamnine i plaće. A kad kapufi prepune konfekcijsku radnju, fabrikanf mašina za proizvodnju singerica zašvara fabriku. Kriza je fu kao kriza hiperprodukcije.

Zato što ima normalne preipostavke, engleska konjunkiura ima izgled da završi normalno, krizom. Ratna industrija koja godinama dobro radi za izvoz, fek je počela da radi za veliko englesko naoružanje. Ostaje pitanje u koliko će konjunktura rane indusfrije, podržavajući izvjestan obim pofrošnje, djelovati da se današnja produži. S fim produženjem današnja normalna konjunktura dobijaće sve više karakter rafne, koji se već sad zapaža.

Njemačka racionalizacija bila je dovršena već 1929. Više od 20% indusirije radi za izvoz. Bez izvoza miruje ne samo ih 20%, nego oslaje bez sirovine i ostala indusfrija, i bez posla ona koja radi za pofrošnju. Kad se je u krizi slomilo svjetsko fržišle, kakav se je izlaz mogao naći? Da se stavi u pokret industrija srehsftava za proizvodnju kao u Engleskoj? Ali već 1929 bilo je 30% nezaposlenog aparata proizvodnje. Gđe da se nađe kupac za njemačke proizvode? U inosfransivu ne. Izvoz je i danas ispod onog 1932. 20 miliona radnika, od kojih 1/s bez posla, sa članovima svojih porodica brojali su više od polovine nacije. Ali njihova polrošačka sposobnost bila je u krizi minimalna. Seljak je takođe bio u krizi.

Država je preuzela na sebe da riješi pitanje „polrošnje”. Samo je ona mogla da bude kupac i polrošač proizvoda Krupovih ivornica. U prvo vrijeme, kad je frebalo brzo smanjivati nezaposlenost, počelo se s javnim radovima. Naoružanjeću pravom smislu počelo je olvoreno i u velikom obimu fek 1934 god. Naoružanje je dalo prvi pokret privredi. Zaveden je originalan način finansiranja državnih porudžbina, a on, u stvari, nije ništa drugo nego nov način sklapanja državnih zajmova, koji su u prvo vrijeme mjenični, krafkoročni, nepoznafi, a kasnije se konverliraju u dugoročne. Računa se da je na naoružanje ufrošeno oko 30 milijardi maraka do konca 1936.

Jedan američki stručnjak smalfra da za rat freba 35.000 vrsta artikala. Nekih u ogromnim količinama. Ako se kaže da je ralna industrija pokrenula privredu, ne freba to polcjenifi. U rainoj privredi najveći dio društvenog proizvoda dobija oblik koji nije ni za civilnu polrošnju, niti može da služi proizvodnji. U takvoj privredi individualna polrošnja mora biti ograničena. Zafo šio sve veći dio društvenog proizvoda dobija oblik oružja, pofrošnja sve većeg broja ljudi koji ga proizvode mora oslati ograničena. To je objašnjenje službenom indeksu po kome su najamnine u Njemačkoj (1929—100) sa 81,7 u 1932 pale 1933 na 79,2 i 1934 na 79,1 i ostale na fom nivou do danas. indeks koštanja života skočio je sa 76,6 u 1933 na 81,21 u 1937 i skače u prkos zakonu da cijene