Naša stvarnost

13( DR. JOVAN ĐORĐEVIĆ

Prve opšle i sistematske leorije o oslrvima i njihovim ulicajima će nam dali u XIX veku prirodnjaci. U ovom smislu je od osnovne važnosli delo engleskog biologa Uelsa nazvano Island Life. Ma kome lipu pripadalo i ma koje vrste bilo, osfrvo, kaže on, osivaruje za prirodanjake naročila i grandiozna iskusiva. Usled naročiltih uslova sredine, odvojenosli od kopna i olsusiva prilika za velike borbe, ostrvske živolinje pokazuju naročite karakteristike, kao šlo su: u prvom redu, mali ukupni broj njihove vrste, zalim monotfonost, siromašni prirodni uslovi, arhaičnost i osfaici izumrlih vrsta. Isto lako, ostrva, ta minijaturna kopna usred mora, proizvode i čuvaju naročile smanjene živolinjske fipove, čiji veliki modeli žive na kontinentima: poznali su, na primer, mali medved u Japanu, mali jeleni na Korzici, patuljasti slonovi na oslrvima Sredozemnog mora. Drugi prirodnjaci, kao Lamark, objašnjavali su gubitak sposobnosti za letenje kod mnogih ostrvskih insekala i živolinja ulicajem velrova koji duvaju na osfrvima sa naročitom jačinom i često, da postepeno primoravaju ove leleće individue da više ne upolrebljavaju krila.

Ova zapažanja i ovi zakoni, čija naučna vrednost u biologiji je danas poflpuno osporena, vrlo lako i komolno su preneli na ljudsko drušivo. Izdvojeni komadi zemljšla, odvojeni vodenom frakom od kontinenta, usred svoje naročile flore i faune, oslrva pokazuju, isticali su pojedini istoričari i geografi, naročite uslove za živof, ograničene prirodne izvore, nedovoljne mogućnosti da se ljudske grupe koje lu žive razvijaju. Odavde su vrlo lako ovi naučnici, kojima se pridružuju izvesni sociolozi, izvodili zaključak da je sasvim prirodno što ovakve geografske nužnosti i okolnosti proizvode naročili, originalni lip društva, u osnovnim svojim linijama sličan na svima ostrvima, jer živeći na istoj ili sličnoj maferijalncj osnovi siromašnoj i fankoj u prirodnim mogućnoslima, ljudske grupe, u svojoj istoriji i u svome društvenom živolu nose pečat! ove geogralske falalnosti i meru ove fizičke slešnjenosli, koja izaziva zatim perspeklive i polrebe za širenjem.

Kada su ove ideje krajem XIX veka bile poslavljene sa svih strana su se javljale pristalice ovog geografskog delerminizma, imilatori Hipolita Tena, koji su mislili da fime spasavaju nauku od apstrakcija i finalizma. Putnici su ukazivali na sličnosti ako ne iden-= ličnosli osfrvskih civilizacija. Ekonomisti su donosili fvrđenja da su obale osirva prirodne sredine za frgovinu i mornarski živol. Istoričari će nam pisali knjige o evoluciji i značaju Engleske i Japana u funkciji njihovog osirvskog polozaja. Tako je poslalo jedno opšte meslo koje se primalo bez kriličnosti i opreznosli i koje se do naših dana održava, ca se veličina i značaj savremene Engleske ne može objasnili i razumeli ako se ne vodi računa, kao šlo je Gizo već rekao, o njenom geografskom položaju. Ova geografska neminovnost oslrvskog društvenog živola se naročilo isticala kada su se javljale osvajačke i imperijalističke ideologije kod naroda na oslrvu. Tako se danas u izvesnim knjigama pohod