Naša stvarnost

U ENGLESKOJ 11

borbi sa suparnicima: Španijom, Portugalijom, Holandijom i Francuskom. Glavni činioci prvobitne akumulacije kapitala u Engleskoj jesu osvajanje i bezobzirno eksploalisanje kolonija, frgovina morem i gusarstvo. U fome su prednjačile velike frgovačke kompanije koje su se osnivale u prekookeanskim krajevima. Tako je 1600 osnovana Istočno-indijska kompanija, koja je udarila osnove engleskom gospo{sivu u Indiji. Gusarsivom su se neposredno koristile vlasti. Poznato je da je Jelisaveta od Engleske bila u dobrim odnosima sa znamenifim gusarom Drejkom i da je imala udela u gusarskom plenu. Pošlo su zauzeli glavne fačke u Gvineji, Zapadnoj Indiji i Severnoj Americi, porobljuju čitava plemena. Englezi su razvili živu rgovinu robljem koja je bila jedan od najznalnijih izvora engleskog bogalisiva.

Istovremeno u samoj Engleskoj dolazi do procesa koji je Tomas Morus okarakterisao izrazom: „Ovce su pojele ljude”, što znači da su zbog pašnjaka pofrebnih ovcama, čiju je vunu prerađivala engleska industrija, najureni sa zemlje koju su obrađivali, mirni radni seljaci, ostajući bez mogućnosti da se ishrane. Između 1814 i 1820 oko 15.000 ljudi iz blizu 3.000 sela i zaseoka bilo je sistemafski prognano i iskorenjeno. Njihovi domovi bili su razrušeni i popaljeni, a njive prefvorene u pašnjake. Eksproprijacija malih seoskih proizvođača bila je naročito intenzivna u foku XVIII veka, a posledica foga bilo je masovno sivaranje proletarijata, prinuđenog da ide u najam.

U Engleskoj, kao i čitavom svelu, osećala se pofreba za većom produktivnošću rada. Ta polreba s jedne sfrane, a s druge ogromna iskusiva iz svih oblasti trgovine i radinosti doprineli su u mnogome razvoju prirodnih i tehničkih nauka. Čilav niz pronalazaka, od kojih je bio najvažniji pronalazak mašine predilice, doveli su do indusirijske revolucije u Engleskoj, a preko nje do svelskog gospolsiva, koje je decenijama bilo neokrnjeno. Drugu indusfrijsku revoluciju doživela je Engleska polovinom XIX veka kada je pronađena mašina koja proizvodi mašinu. Zato šlo je imala bogata nalazišta uglja i železne rude imala je i najbolje prirodne pretpostavke da predvodi u razvoju feške indusirije.

Industrijski i kolonijalni monopol Engleske. — Sredinom XIX veka Engleska poslaje svefska fabrika. U svim važnijim indusfrijskim granama svelske privrede, ona zauzima skoro monopolni položaj. Više od polovine celokupne industrijske proizvodnje ide na Englesku, a njena flota gospodar! . morem. Engleska prevozi robu za ceo svel. U ruke vladajućeg sloja sfice se ogromno bogalsivo. Engleska je svelski bankar.

lako je koncem XVIII veka Engleska pretrpela fežak poraz u kolonijalnoj politici, ocepljenjem S.A.D.„ ona ipak, s druge slrane, osvaja sve nove i nove kolonije u Auslraliji, Južnoj Africi itd. i učvršćuje vlast u starim kolonijama. 1876 engleske kolonije obuhvalaju 22,5 miliona kv. kilomelfara, sa 252 miliona stanovnika.

Da bi mogla da eksploatiše kolonije Engleska izvozi u drugoj polovini XIX veka ogromne mase kapitala u njih, ali i u druge zemlje, da ih zatim preivori u kolonije ili da ih pomoću kapitala polilički drži u zavisnosli. Engleska ima danas u svelu plasirano preko 3200 miliona funfi, a lo je preko 800 milijardi dolara, i vuče ofud godišnje oko 200 miliona funti kamate.

Eksploalacija kolonija je najveće vrelo bogalsiva engleske buržoazije. Mrvice fog bogalsiva dolaze do srednjih slojeva i vrhova radničke klase.