Naša stvarnost

86 DANAŠNJICA

nost i višak vrednosli i prelaze u grane raspodele i polrošnje, šlo izaziva povećanje produktivnosli rada onih radnika koji su ostajali u direkinoj proizvodnji robe. Statistički podaci od 1935 pokazuju da je između 1930 i 1935 ovaj proces naslavljen. Za vreme tog perioda, broj radnika u britanskoj indusfriji opao je za 2,3%.dok se broj lica zaposlenih adminisfrafivnim, tehničkim i kancelariskim poslovima povećao za 11,1%. Tako se stopa eksploatacije znalno povećala. Sa 1%0 manje radnika nego 1930 godine, britanska industrija je 1935 godine proizvodila 5% više nego pre pet godina. U pojedinim granama indusirije Ovo povećanje je znalno veće. U industriji gvožđa : čelika povećanje produklivnosli rada od radnika iznosi 16% za pet godina, u indusiriji mašina i brodogradnje 6%, u proizvodnji tekstila 7%"0. Povećanje eksploatacije radničke klase s druge sfrane imalo je za posledicu povećanje prolila. Sledeći podaci su uzeli iz „Ekonomista” od {15 januara 1938 i oni obuhvalaju oko 2000 akcionarskih društava, čiji prolit preistavlja čelvrlinu od svih prihoda na koje se plaća porez. . Ukupni profit kompanija (1928—100) u milionima funti:

1932 141 63

1935 212 85.7 1936 240 96.6 1937 281 113.2

Ovi brojevi sačinjavaju takozvani lančani indeks, fo jesi prošla godina se uvek uzima kao baza poređenja, a ne 1928. Opaža se kako se {profit znafno dizao iz godine u godinu i ne freba zaboravili da bilansi iz 1937 god. preistavljaju višak vrednosti sivoren u 1936 godini. Većina bilansa objavljena je u prvoj čelvrli godine. Rezultati iz 1937 godine, koji će bii izneseni u bilansima 1938, biće bez svake sumnje još povoljniji po britanske indusirijalce. Na to ukazuju bilansi objavljeni u poslednjoj čelvrli. Mi dajemo samo procenat profila na kapital:

1929 1930 1931 1932 1933 1934 1935 1936 1937 10.3 — 3.2 4.1 5,1 7.1 8.9 10.6 13.2 Iz ovih brojeva vidi se da je profit britanskog kapitala u 1937 bio znaino

visok.

Povećanje slope eksploalacije izvedeno je ne samo racionalizacijom i povećanjem brzine rada, nego i povećanjem troškova života. Mada su angro cene hrane preirpele oselni pad na svelskom iržištu, živo! je i dalje poskupljavao u Engleskoj.

ZVANIČNI IMDEKS TROŠKOVA ŽIVOTA [1929—100}

1936 1937 1937 1937 1937 1937 1937 Okt. Juni Juli Avg. Sepl. Okt. Nov. 92.1 92.7 94.5 94.5 96.3 97.6 97.6

Povećanje iznosi prosečno 60/o, ali poznata je da zvanični indeks iroškova živola ne daje potpune cene. „Rejnolds Njuz”, organ brifanskih zadrugara, daje sledeće podaike o poskupljenju namirnica u svom broju od 14 nov.: