Naša stvarnost

18 MIH. AVRAMOVIĆ

U prvo vreme prilazili su zadrugarstvu prvoga tipa prijatelji radnika, mahom prosvećeni ljudi, da im pomognu u prvim tehničkim i umnim koracima. Kod njih se nije opažala, druga namera, do da, pomognu da, bi se ljudi potom sami pomoći mogli. Ovu ulogu videli smo i kod zadrugarstva u Srbiji, gde su učitelji i sveštenici po selima, a u Beogradu, najbolja inteligencija onoga doba, izvršili veliku pomoć zadrugarstvu.

Naprotiv, zadrugarstvo drugoga tipa u svima gotovo većim zemljama u Evropi nije moglo da pođe samo, bez sudelovanja ranije vlastele, sveštenika i drugih. Oni su mu prilazili jedni iz plemenitih pobuda da pomognu, dok je bilo i drugih koji su imali druge račune. U to doba još je vladalo nepoverenje prema grupama i ustanovama malih ljudi, te su jedni ulazili u njih da bi sprečili nepoželjne misli ili akcije, drugi da utiču na pravac ili da se sami koriste velikim brojem glasača. Ova okolnost uticala je jednostrano na proste ljude, izvrgavala je njihovo spremanje za samu stvar u slepu poslušnost i mentalnu neaktivnost, dala je povod da docniji ocenjivači izreknu nepohvalnu ocenu o celom pokretu. Uplitanje ranije vlastele, koju inače nije ništa drugo vezivalo za veliki broj malih ljudi do želja da u novim prilikama, novim sredstvima vlada njima, označeno je kao novo tutorstvo, da to zadrugarstvo nije slobodno već da se povodi za tuđim interesima. I to je u istini i uticalo da se to zadrugarstvo jednostrano razvija.

Postupno je ovo utrpavanje zamenila organizovana akcija pojedinih političkih stranaka, kako građanskih tako i onih koje stoje pod kontrolom sveštenika. Njihova, namera ispoljila se u iskorišćavanju zadrugara kao glasača. Njima je, radi toga, trebalo da nametnu svoje poglede i zadrugarima, ovi su se morali udaljavati od pogleda koje zadrugarstvo samom prirodom svojom uliva svima koji mu kao odani zadrugari priđu; tako je zadrugarstvo svugde, gde je potpalo pod ove uticaje, polako gubilo svoju osobinu i postajalo oruđe u rukama svojih iskorišćivača. Ovakvih slučajeva ima vrlo mnogo. Dotične stranke postigle su da, se nametnu za zaštitnike zadrugarstva, ali je ovo u svima tim prilikama izgubilo svoju samostalnost, svoju orijentaciju, svoju ideologiju. Gdegde, ono se ne razlikuje od običnih privrednika, kakve karakteriše poredak što je stvorila prometna privreda, ekonomski liberalizam. To je nanelo ogromne štete zadrugarstvu; bitne osnove zadrugarstva zgaže-