Nova Evropa

огбатихаћогпо пе БЏа Фогачја ЖоКћоизкој. Za 1924 sprema se olimpijada u Parizu,

Antikne su olimpijske igre imale na programu laku atletiku, hrvanje, te neka natjecanja konjima, dok je program modernih olimpijada znatno proširen na gotovo sve grane sporta, no ipak su ostala glavnom atrakcijom atletska natjecanja.

Oko organizacije tih igara brine se medjunarodni olimpijski komilet, koji imade u svakoj državi po jedan nacijonalni olimpijski odbor, Kod nas je toJugoslovenski Olimpijski Odbor, sa sjedištem u Zagrebu, koji ima dva doživoina člana, Taj se odbor bavi više načelnim pitanjima, a imade i svoj podredjeni organ [sada Izvršmi odbor za pripremu VIM Olimpijade, sa зјеdištem u Zagrebu, kojemu sam naziv odredjuje djelokrug), Za tehnička pitanja imade taj odbor po dva delegata svakoga sportskoga saveza u svojoj sredini,

Svakako najveća sportska organizacija u našoj državi jeste Jugoslovenski Nogometni Savez, u Zagrebu, koji obuhvata najprostraniji teritorij i broji daleko najviše članova, i ima mnogobrojne pomoćne odbore (kao: upravni, poslovni, finansijalni, amaterski, te zbor nogometnih sudaca), Ova je organizacija proizašla iz »Hrvatskog sportskog saveza« dne 14, aprila 1919; svi zagrebački klubovi, koji su bili u »Hrvatskom sportskom savezu«, sekciji za nogomet, prešli su u J. N, S., kao i klubovi u pokrajini, J. N, S. je nato pozvao i ostale klubove naše države, da stupe u savez, čemu su se svi klubovi odazvali, te je danas JNS razgranjen i podijeljen na 6 podsaveza i to na: 1, Zagrebački Nogometni Podsavez, sa sjedištem u Zagrebu. Obuhvata teritorij Hrvatske i Slavonije, jedan dio sjeverne Bosne; te Medjimurje, Broji na 96 klubova sa 9800 igrača; ali je taj broj reduciran na 4000 novom verilkacijom, — 2, Beogradski Loptački Podsavez, sa sjedištem u Beogradu, Obuhvata teritorij Srbije, nove i stare, Srijem, i jedan dio Vojvodine (Novi Sad) i dio istočne Bosne. Broji danas na 60 klubova. Verificiranih igrača imade oko 3000. — 5: Subotički Nogometni Podsavez, sa sjedištem u Subolici, Obuhvata veći dio teritorija Baranje, Bačke, i Banata, i broji na 22 kluba sa oko 2000 igrača. — 4, Ljubljanski Nogometni Podsavez, sa sjedištem u Ljubljani. Obuhvata teritorij Slovenije, dio Koruške, te Prekomurje. Broji na 18 klubova; igrača imade verilikovanih oko 1500. — 5. Splitski Nogometni Podsavez, sa sjedištem u Splitu, Obuhvata teritorij Dalmacije i Crne Gore, Broji 13 klubova sa oko 500 igrača, I konačno 6. Sarajevski Nogometni Podsavez, sa sjedištem u Sarajevu, Obuhvata teritorij Bosne {osim sjeverne) i Hercegovine, Broji 22 kluba; igrača imade oko 1200. Klubovi-prvaci podsaveza bili su godine 1922—23, beogradski: S. K. »Jugoslavija« {Beograd); subotički: Subotičko Ailetsko Nogometno Društvo (Subotica); ljubljanski: S, K, »Ilirija« (Ljubljana); splitski, J, S, K, »Hajduk« (Split); sarajevski: »Sarajevski amaterski sportski klub« (Sarajevo); i zagrebački podsavez: još nije utvrdjen.

118.