Nova Evropa

baza kao za Nemačku, dakle počevši već od 5 jutara, na srednji bi posed otpalo ne niti 22% nedo preko 60%, dakle ne mnogo manje nego u Danskoj. Jedan fakultet, kad govori kao takav pred celim svetom, mora malo bolje kontrolirati podatke i cifre na koje se naslanja,

_ Govoreći o socijalnom motivu agrarne reforme, naš se Fakultet ponovo vraća na posfavljenu tezu, da tobože usled adrarne reforme jedan kilogram hleba staje 2 dinara skuplje, Na temelju te teze izračunava on, da je od tođa u samoj Hrvatskoj nastala u ove četiri g6odine šteta od milijardu i pol dinara. Sve da i stoji, da su potrošači dali tu jednu i pol milijarde dinara više, zar nije onda tu neko ko je taj iznos primio? To bi bili producenti, zar ne, i u prvom redu sam veleposed, budući da ovaj, uprkos agrarnoj reformi, znatno više producira nego što konsumira. Ako je dakle agrarna reforma imala posledicom poskupljenje žita, onda je to u stvari voda na mlin naših latifundista! Ali naš Fakultet računa kao razliku na ceni 2 dinara za sve 4 godine, dakle i za sšodinu 1919, kad je prodajna cena žita bila ispod dva dinara; ako je sama cema ispod dva dinara, onda tek cene nisu mogle biti za dva dinara veće nego što bi inače bile radi agrarne reforme? Mislimo, da to nije teško izračunafi!,..

Абтагпа гегогта je dvostran problem, jedan više ekonomski, drugi više socijalan, Ekonomska strana adrarne reforme ima da nam pokaže, kako je izvodjenje ove reforme delovalo na samu produkciju, i kako će ono u dogledno vreme da deluje na našu celokupnu privredu, Socijalna strana agrarne reforme ima da nam pokaže dejstvo na one kojima ona bilo uzima bilo daje,

Gospodarsko-šumarski Fakultet hteo je po svaku cenu da pokaže loše dejstvo agrarne reforme, Ali je time zapao u teške pogreške, Prvo, što se nije dovoljno obazreo i na stočarsku produkciju, jer je danas i kod nas već jasno, da će se naša agrarna produkcija u buduće više da posveti produktima stočarstva nego produktima poljoprivrede u užem smislu reči; čime će, uostalom, naša sveukupna produkcija samo da dobije, jer će višak u stočarstvu daleko da nadokmadi eventualni manjak u ostalim poljoprivrednim artiklima, Druga je teška pogreška našeg Fakulteta, što on, samo da bi bolje potkrepio svoje slabo stajalište, ni najmanje ne preza da upotrebi sasvim krive podatke. I što se opće argumentacije tiče, to ova nikako ne stoji na akademskoj visini, jer ako iz ovog dela izuzmete sve fraze, i sve krive ili iskrivljene podatke, veoma malo preostaje što vredi,

Socijalno-politički momenat agrarne reforme nije u ovom radu nikako ni uzet u obzir, U suštini, radi se o tom, da li naše društvo ima više interesa da plodove našeg najboljeg zemljišta uživa par stoina latifundista, ili nekoliko desetaka hiljada seljačkogš naroda? Јеdino kad bi bilo Jasno, da su latifundisti u stanju da na istoj površini zemlje dadu daleko više sveukupnoj agrarnoj produkciji nego li seljaštvo, ekonomski momenti mogli bi da potisnu socijalni momenat, Ali sve kad bi agrarna reforma imala i to za posledicu, da sveukupnu produkciju znaino smanji, socijalni bi motivi — da se time hiljadama i hiljadama seljačkih porodica omogućuje življenje i ne sili ih se na potu-

489