Nova Evropa

bolje organižacije posla i stvaranja materijalne podloge za rad. Savez je osnovan 1911, a počeo je raditi 1912, kad je osnovans Srpska Centralna Banka koja je Savezu stavila na raspolaganje veća novčana sredstva. Pred početak Rata, u Savez se okupilo bilo 128 zadruga sa 4.100 članova. j ; |

Hrvati u Bosni počeli su osnivati zadruge 1909 godine, izuzev dva ranija slučaja, Vodilo ih je društvo Hrvatska Матодпа Zajednica sa Hrvatskom Zadružnom Bankom za Bosnu i Hercegovinu (koja je osnovana 1911), Do Rata osnovali su bili u svemu šezdeset zadruga; tek iza Rata osnovali su Savez.

Ako pogledamo na prilike u kojima se predratno zadrugarstvo razvijalo, naći ćemo da one nijesu bile najpovoljnije, Evo iz kojih razloga: 1) Većina seljaka bila je kmet ili beglučar, pa nije imala interesa da unaprijedi svoje imanje i podigne produkciju. U godini 1910, od 110.000 pravoslavnih težaka imalo je svoju zemlju samo 35.000, a sve ostalo bilo je na aginskoj zemlji, Nemajući mogućnosti privrednog napretka, svi ti kmeti i beglučari slabo su marili i za zadrugarstvo, 2) Po našim selima vladala je velika primitivnost i nepismenost, U 1910 godini, od 1,275,000 stanovnika po selima preko 7 godina, bilo je pismenih samo 75.000, a to je tek 6". Kad se od ovoga broja oduzmu sveštenici, učitelji, trgovci, kolonisti, šumski i drugi radnici, kao i ostale porodice koje žive po selima a ne bave se zemljoradnjom, onda se može slobodno reći, da od domaćih težaka nema više od tri od sto pismenih. A ta se pismenost većinom sastoji u mođućnosti da se polpiše ime i prezime, Sloga je veoma teško naći težaka koji je u stanju voditi zadrugu i vršiti sve pismene poslove. Ako se gdje i nadje takav seljak, on je obično jedini u selu, i onda zadruga potpuno zavisi od njega, Osim toga, primitivan svijet malo ima smisla za redovan rad. Može se reći da mi ni danas nijesmo ušli u pravu radinost. Uz to, primitivan čovjek, a naročito seljak, nema potrebne inicijative nih samupouzdanja za samostalan rad. 3) Kod nas je rašireno mišljenje, da je Srbin »po prirodi zadrugar«, i da mu treba samo staru kućnu zadragu zamijeniti novom modernom zadrugom. Ovo je mišljenje iz osnova pogrešno, Srbin je po prirodi individualista, i teško snosi veze makakova društva. On i na juriš ide u tako razmaknutom lancu da se pojedinci ističu. Stoga se zadruđarstvo teško razvija, a naročito teško hvata dubokog korjena. 4) Osim toga, teškoća je za moderno zadrugarstvo i u tome, što se mi nalazimo u Tazi razdruživanja, Stare porodične zadruge propadaju: svaki oženjeni pojedinac izlučuje se iz porodične zajednice i postavlja se sam za se. Taj momenat porodičnog razjedinjavanja ne utiče povoljno ni na kakvu kolektivnu akciju. 5) Vlasti su ometale zadrugarstvo, kao i sve ostale poslove i ustanove koje su Srbi razvijali. 6) Zadrugarstvo se počelo osni-

296