Nova Evropa
Alko se ovako postupa sa stranim kapitalom, koji se odlučio na veće anmgažmane u našoj privredi, pita se: ko бе na strani u buduće uopšte hteti da svoje pare ulaže u našu privredu, kad mu preti opasnost nesamo da ih izgubi nego da Sa i difamiraju? I da ба, па kraju krajeva, povlače još i po sudovima! Kao da nismo na strani već dosta ozloglašemi, i kao da ne treba inozemstvo daleko više nama nego mi njemu, Bez obzira na stid i sram, koji su ovde takodjer u najvećoj meri amgažovani, ne treba dopustiti da nam ovaki amonimni advokatski desperađosi, i skrahirani maheri koji stoje za njima, do kraja upropaste sve izglede za saniranje naše privrede i izlaženje iz večne krize,
Dr, Juo Belin.
Nove slovenske luke u Evropi,
Stara pripovijest o panslavističkoj opasnosii još nije nestala iz rječnika medjunarodme politike, U ime te »opasnosti« nije se dopuštalo nekad carskoj Rusiji da prolazi sa svojim ratnim brodovima kroz Dardanmele, dok su Austro-Ugarska i Njemačka gospodarile hrvatskim, poljskim, 1 drugim slovenskim krajevima, „radile u mjima željeznice, rane mornarice, роmorske luke, i trgovačke brodove, onako kako je trebalo i бод о mjima i ostalim protivnicima Slovemstva, Ali sve te vještačke zapreke i političke apsurdnosti nijesu mogle spriječiti prirodni tok stvari, koji je prije ii poslije morao dovesti do stvaranja novih slovenskih država u Srednjoj Evropi. I nakon toga, opet se је našlo načina da se prave smetnje onim slovenskim državama koje teže k moru, Onima koji hoće da i more monopolišu, te da ga izmedju sebe razdijele, nije pravo što je Jugoslavija napokon došla do izraza kao jadranska država, i što je Poljska dobila mešto vlasti na Baltiku,
Када se Poljskoj nije mogao uskratiti Gdansk ({Danzig), onda su da napravili slobodnim gradom, u kojem Poljska ima doduše mekih povlastica, ali nema pravo nadzora, niti smije držati mornaricu, Jugoslavija je ostala bez Istre, kvarnerske Hijeke, i Zadra; a pobijedjena Bugarska je izgubila Dedeagač, Uza svu tu političku geometriju, Jugoslavija i Poljska moraju se razvijati i kao pomorsko trgovačke države, Lijep primjer radimosti i uspjeha u tom pogledu pruža nova poljska luka na Baltiku, Gdinija (njemački, Gdingen), o kojoj iz engleskog sedmičnika »Observer«-a vadimo ove vrlo zanimljive podatke.
Kada se je odnos izmedju Gdanskog6 i Poljske uredio onako kako se je uredio, posve je naravno da su Poljaci osjetili potrebu za pomorskom lukom u kojoj bi bili potpuno svoji 8ospodari, Oni su onda stvorili novu luku, — to je Gdinija, zaliv na
191