Nova Evropa

centrisana je opet u ruke Ministra A.drara i njegovih neposrednih pomoćnika, Osigurani su movi krediti, Isposlovalo se da naseljenik počimje plaćati porez pete fodine a ne treće kao dosad, Savez Agrarmih Zajednica medjutim se takodjer sam u sebi reformisao, živo krenuo napred, Sada se radi ma sledećoj osnovi: utvrdjuju se pre svega tačnim i strogim premenom novi objekti kolonizacije, i pripremaju ih prethodmo za naseljavanje melijoracijom, Sde je to potrebno; gde je to nemoguće, davaće se naseljenicima pomoć u drugom vidu {povećamjem Kkompetemcija, zajmom, itd.); više će se paziti na Srupisanje homogenih elemenata; koncentrisaće se radovi najpre u jednom kraju, pa onda u drugom, U 5КорзКкот Polju hidrotehničari već privode kraju odbrambeni masip duž Vardara i kanale za dsušivamje,(što je stalo oko 580,000 dimara), čime će se privesti kulturi 3000 helkitara neprodukitivne zemlje, U Metohiji se {1927) počelo” kopanjem ikamala za navodmjavanje kreditima Абтагпе Кеforme, i maseljavanje dotičnih mesta ići će uporedo s tim radovima, U Ovčem Polju traži se bušenjem voda za piće {bilo je” mesta :8de se mije našla ni na 70 metara dubime). Valja razvoditi vodu iz reka, Za koloniju Ergjeliju već je dovedem vodovod do ovčepoljske željezničke stanice, Ministarstvu Šuma wustupljem je kompleks od 600 ha za pošumljavanje toga kraja, Plan budućnosti je, da se celo Ovče Polje navodni razvodjenjem reka Sveto-Nikoljske i Zletovske {što bi stalo oko 12 milijuna dimara), U tikveškoj oblasti misli se obmnoviti ratom razoreni Dojram, isušiti Miomospitsko Blato {čiji je premer već izvršen), i tačno premeriti strumička ravnica бде ima celih mapuštenih sela i oko 10,000 ha odlične iemlje, U bitoljskom kraju pripremile bi se prethodne radmje za isušenje malaričnog područja Crne Reke, čime bi se asaniralo 18,000 hektara i Sotovo bi polovina od tođa ostala slobodna za kolonizaciju. U prilepskoj okolini strožije bi se provelo iznalažemje slobodne zemlje boljeća ikvaliteta, Šta će se od ovih lepih planova ostvariti io će se videti docnije, {Priložena karta pokazuje kuda se malaze · zemljišta uzeta. za kolonizaciju; ukoliko su ona već naseljena, to se vidi iz gore mawvedenih podataka.)

Agrarne Zajednice zamišljene su kao avtonomme posrednice izmedju države i maseljenika pri deljenju pomoći, Svaki nagseljenik, bio on došljak ili domorodac, dužam je upisati se u članstvo po jedne take Zajednice, Prema veličini dobiveme zemlje, člam upisuje po jedam ili više udela {udeli su po 100 dinara, i do 5 ha upisuje se po jedam), Svaki član garamtuje za pravilan rad Zajednice do deseterostruke sume od položenih udela, t, j. na jedan udeo, jamči do 1000 dinara, Prva Zajednica · osmovana je u Skoplju 1920, zatim ostale, a sledeće godine i

120