Nova Evropa

mtenzivnija, A umanjena potražnja, kod jednake ponude, stvara likvidnost, koja opet dolazi do izraza u niskom kamafinjaku.,

Loše privredne prilike u gotovo čitavome inostranstvu, naravno da nalaze odjeka i kod nas, utičući na naše prilike, lako ne u svim formama u kojima se javljaju na strani, Tako smo mi dosada, uglavnom, ostali poštedjeni od besposlice. Prvo, što kod nas broj radništva, u srazmjeru prema drugim državama, nije tako znatan; a drugo, što je naša industrija ipak bolje uposlena nego što je to danas slučaj na strani. Jer đok se tamo zatvara tvornica za tvornicom, ili se reducira rad na nekoliko sati dnevno, ili na nekoliko dama nedjeljno, kod nas još sve tvornice normalno rade, — neke čak i sa napetim kapacitetom. A kako su kod nas oni koji ne mogu doći do rada prepuštemi samima sebi, to besposlica, ukoliko je ima, nije nikakav problem za naše državne finansije, kao što je to na strani, U Njemačkoj, naprimjer, finansijska kriza, koja je na dnevnom redu već duže vremena, mada su reparacijske dažbine sada manje nego ranije, ima se pripisati činjenici da je nekoliko stotina hiljada neuposlenih više nego šio se računalo, pa je zato gotovo nemoguće dovesti u ravnotežu državni budžet,

Rak - rana naše privredne situacije jeste agrarna kriza, Ona biva sve jača i akutnija, i što je najgore, teško joj Je naći lijeka. Cijena agrarnih produkata, u prvom redu pšenice i kukuruza, danas je za polovinu manja od predratne paritetne cijene. Naš seljak može danas, za svoje afgdrarne produkte, polučiti tek polovinu, pa i manje, od cijene što ju je dobijao prije godinu-dvije dana, I to samo za neke artikle. Jer za specijalne artikle — kao hmelj, vino, repicu, i neke druge, — ne može da dobije ni toliko, ukoliko uopće može da nadje kupca. Medjutim, pri podmirivanju svojih potreba, kao pri plaćanju općih teret4, seljak ima iste izdatke koje je imao kad st cijene njegovim produktima bile dvostruke nego što su danas, Pogotovo u krajevima gdje dominira čista ratarska produkcija, stanje je veoma teško. U krajevima u kojima prevladjuje stočarstvo, prilike su još povoljne. Za stoku se uglavnom još i danas dobija ista ona cijena koja se je dobijala prije tričetiri godine, dok su produkcijoni troškovi, osobito s obzirom na jaki pad cijena kukuruzu, znatno pali, Medjutim, opasnost je da i tu nastane kriza: bolji rentabilitet stočarstva ima za posljedicu, da se stočarstvu danas posvećuje daleko veća pažnja nego ranije, a to opet ima za posljedicu povišenje produkcije kojemu, s obzirom na opće prilike, nema odgovarajućeg povećanja konzuma. Pogotovo što, u najnovije vrijeme, mnoge zemlje koje su uvozile naše stočarske proizvode odgovarajućom carinskom zaštitom idu zatim da podignu vlastito stočarstvo i da se emancipuju od utjecaja inozemstva. Sve u

44