Nova Evropa
„dozvoljava ni približno potpunu primjenu богпрћ јакфога ргоdukcije u masi. S obzirom na činjenicu što su u ratarstvu jedino "рћоће о4 10.000 do 50.000 jutara podesne za rad na potpunim ·'osnovama industrije, izgledalo bi da je poljodjelstvo Jušoslavije ı nadalje osudjeno na dosadanje životarenje. Budući da 'ćemo biti u stanju povećali naš izvoz poljodjelskih proizvoda jedino na temelju niskih cijena, te budući da jedino organizirani rad na velikim plohama podvostručuje dobit, odnosno može da polovi cijenu, to se Jugoslaviji nameće kao pitanje najpreče nužde: da »izumijee modus vivendi koji bi bio sintezom dobrih strana maloS posjeda i neizbježivih {gore pomenutih) postulata za industrijalizaciju ratarstva, Težak je to problem, no možda ima nade da se tu može računati na sudjelovanje jedne bitne vrline slovenske rase — sklonošću ka kolektivnosti i zadrušarstvu,
Industrijalizacija ratarstva izazvaće pitanje suviška ljudske snage, Mada je ovo izvan predmeta ovoga članka, ipak valja spomenuti da u potpun prošram ekonomskog iskorišćenja naših potencijalnosti valja uključiti industrije kojima su glavnim oslonom domaće sirovine, 1. jJ. proizvodi ratarstva, stočarstva, i šumarstva, kao naprimjer industrija živežnih namirnica [{»packing industry«, »food industry«), tekstilni proizvodi, odijelo, obuća, pokućstvo, papir, i L d, lIndustrijalna Evropa uvozi dodišnje životnih namirnic4 u vrijednosti od oko tri milijarde dolara, Od privrednog programa zemlje zavisi, koliki će postotak od ove grdne gomile zlata otpasti na Jugoslaviju, Uspješno takmičenje nije moguće, kad prevoz od malog posjeda do željezničke stanice stoji gotovo isto koliko i prevoz od iste stanice do morsko8S pristaništa, kad seljak nema ni pojma o zahtjevima tržišta s obzirom na standard i kvalitet žita, da i ne spominjemo razne druge nedostatke i slabosti balkanskog poljodjelstva,
Očigledno je, da je za što veći uspjeh neophodna što potpunija saradnja svih raspoloživih sila, Kad su već moguće narodne filozoHje kao što je naprimjer militarizam, fašizam, i t. d., onda jamačno nije nemoguće glavni tok narodne misli upraviti ka cilju blagostanja putem najpotpunijeg iskorišćenja onih sredstava kojima od prirode zemlja raspolaže, To izmedju ostalog znači, da poglavito narodna nastava i školstvo {sveopće: znanstveno, tehničko, trgovačko, agronomsko, i i. dd.) mora voditi k onoj ideji koja predstavlja ekonomski program i blagostanje kako naroda tako i države. |
Ing. Alebsa Božić (Vašington).
126